Zagađivači plaćaju zagađivanje
Prema Sporazumu iz Kjota plaća se svaka tona ispuštenog ugljičnog dioksida u atmosferu. Domaći zagađivači će za tonu plaćati 11 kn prve, odnosno 18 kuna treće godine primjene Uredbe.
Najveću zaradu država će ubrati od zagađivača Istre i Kvarnera, koji ukupno atmosferu 'pročiste' s 3,7 milijuna tona CO2 godišnje.
Ove godine tvrtke koje u okoliš ispuštaju emisije s više od 30 tona ugljičnog-dioksida počet će plaćati naknadu za svaku ispuštenu tonu i to za početak 11 kuna po toni. Već sljedeće godine ta će naknada iznositi 14 kuna po toni, a u 2009. godini bit će 18 kuna po toni.
Odlučila je tako Vlada donoseći Uredbu o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i kriterijima za utvrđivanje naknade na emisiju CO2 u okoliš.
Tu naknadu onečišćivači do sada nisu plaćali, a nju je Hrvatska obavezna uvesti prema Sporazumu iz Kjota. Naknada će se uplaćivati na račun Fonda za zaštitu okoliša, a već u ovoj godini taj bi fond mogao dobiti više od 90 milijuna kuna.
Veće naknade u EU
Iako će pojedine tvrtke plaćati milijunske iznose godišnje, ipak su u prednosti u odnosu na iste proizvođače u EU, jer su tamo i najniže naknade nekoliko puta veće od onih koje je jučer propisala Vlada. U EU se najniža naknada plaća u Češkoj i iznosi 40 kuna, dok najveću od čak 600 kuna plaćaju u Mađarskoj.
Naknade su oslobođeni obveznici koji u okoliš ispuštaju emisije CO2 nastale izgaranjem bio mase ili biorazgradivog otpada jer se ta goriva smatraju CO2 neutralnima. Na popust, i to čak i do 50 posto, mogu računati tvrtke koje proizvode električnu energiju za javnu upotrebu.
Visina naknada u 2007. godini:
HEP – TE Plomin2 10 milijuna kuna
HEP – TE Rijeka 4,3 milijuna kuna
HEP – TE Plomin 1 3,8 milijuna kuna
Ina – Urinj 6 milijuna kuna
Ina – rafinerija na Mlaki 1 milijun kuna
Dina – Omišalj 784 tisuće kuna
No, i uz popuste najveću će godišnju naknadu plaćati HEP i to već u ovoj godini više od 31 milijun kuna. Trećina te naknade HEP će platiti zbog 1,5 milijuna tona CO2 kojeg godišnje ispusti termoelektrana Plomin 2.
Oko pola milijuna tona ispusti TE Rijeka, a naknada bi za nju mogla biti 4,3 milijuna kuna, dok će se za Plomin 1 plaćati oko 3,8 milijuna kuna. Već u sljedećoj godini HEP bi mogao ukupno platiti oko 39 milijuna kuna, a kada u 2009. godini naknada naraste na 18 kuna po toni ukupna davanja HEP-a bit će oko 50 milijuna kuna. Tako će u tri godine HEP morati odvojiti oko 120 milijuna kuna.
Naknade za cementare i šećerane
I Ina koja će ipak godišnje odvojiti manje novca, najveće zagađivače ima na Kvarneru jer njeno postrojenje na Urinju ispušta oko 920 tisuća tona CO2 godišnje, na što će plaćati naknadu u ovoj godini od gotovo šest milijuna kuna, a u 2009. godini veću od sedam milijuna kuna.
I Ina može računati na neke popuste, ali će već u ovoj godini platiti oko 14 milijuna kuna naknade, u sljedećoj godini gotovo 18 milijuna kuna, a u 2009. više od 22 milijuna kuna, što je u tri godine oko 54 milijuna kuna. Ina će za rafineriju na Mlaki plati oko milijun kuna naknade. Oko 784 tisuće godišnje platit će i Dina iz Omišlja koja ispušta oko 70 tisuća tona CO2.
Ako se zbroji zagađenje koje u zrak ispuštaju Plomin 1 i 2, TE Rijeka, ali i riječke postrojenja Ine i Dina, na tom se području godišnje ispusti oko 3,7 milijuna tona CO2, tako da će Fond za zaštitu okoliša najviše novca vjerojatno zaraditi na Istri i Kvarneru.
No, država će ubirati novac i od cementara ili šećerana, pa se tako procjenjuje da će primjerice samo od cementara u ovoj godini zaraditi oko 13 milijuna kuna, a u 2009. oko 20 milijuna kuna. Naknadu će plaćati i Petrokemija i to u prvoj godini gotovo tri milijuna kuna, a u 2009. više od pet milijuna kuna, piše Novi list.
Net.hr
11.07.2007.