<br />Električna vozila i obnovljiva energija - Početna<br /> Električna vozila i obnovljiva energija

 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Električna vozila i ekologija
Idite na Prethodna  1, 2, 3, 4, 5  Sljedeća
 
Započnite novu temu   Odgovorite na temu    
Električna vozila i obnovljiva energija - Početna
-> Ekologija
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
fire



Pridružen/a: 16. 02. 2009.
Postovi: 737

PostPostano: 5.11.2013. uto. 16:45    Naslov: Citirajte i odgovorite

Dok polagao ispit(morao jer sam dosta kupovao razne kemikalije) su me drukcije ucili. Istina nisam nikad tolko probao.

http://www.ivhhn.org/index.php?option=com_content&view=article&id=84
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Daddy_o7



Pridružen/a: 06. 06. 2008.
Postovi: 1923
Lokacija: Rijeka

PostPostano: 12.2.2015. čet. 13:56    Naslov: Citirajte i odgovorite

Neznam jeli bilo priče o ovom članku ali evo jedno drugačije mišljenje o elektroautima kod nas.

Piše: Marijan Kalea, dipl.inž.
DRUGI POGLED NA Elektroautomobile, elektroenergetsko motrište1
Električni automobili već dulje vrijeme javno se i bespogovorno favoriziraju u našim medijima. HEP također nije mogao odoljeti tom pomodnom zovu. U najskorije doba i država se uključila u poticanje njihova korištenja, dodjelom bespovratnih donacija za kupnju takvih vozila. Je li to primjereno našim elektroenergetskim prilikama; uvozimo oko trećinu potrebne električne energije!? Koja su – staloženo iznesena – energetska, ekološka i ekonomska svojstva električnih automobila?
Uvod
Sredinom travnja 2014. godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) objavio je javni poziv kojim se građani pozivaju za neposredno sufinan-ciranje dodjelom donacija za kupnju električnih i hibridnih vozila. Prvobitni ukupni iznos za tu svrhu od 3 milijuna kuna zamijenjen je, izmjenom izvornog propisa sredinom lipnja 2014. godine, s 8 milijuna kuna. Istodobno, objavljen je i javni poziv trgovačkim društvima i obrtnicima, također za neposredno sufinanciranje dodjelom donacija za kupnju isto takvih vozila. Prvobitni ukupni iznos za tu svrhu od 4 milijuna kuna zamijenjen je s 6 milijuna kuna. Dakle, ukupno je za dodjele donacija u 2014. godini građanima te gospodarstvu osigurano 14 milijuna kuna. Odnosno: ukupno 15,5 milijuna kuna prema izvješću FZOEU od 30. kolovoza 2014 [3]. Na taj način građani i tvrtke dobavili su, prema istom izvješću, ukupno 440 većinom hibridnih (dakle pogonjenih benzinskim/dizelskim motorom, a generatorom pri kočenju pune akumulator i tako dobivenu električnu energiju koriste elektromotorom) vozila i znatno manji broj (ukupno 53) 'čisto' električnih vozila. Izlazi da je država bespovratno subvencionirala svakog kupca prosječno po pojedinom vozilu s 15 500 000/440, dakle s nešto više od 35 200 kuna.
Razmotrimo koliko je takvo državno opredjeljenje razborito s energetskog, ekološkog i ekonomskog motrišta.
Učinit ćemo to usporedbom dva raspoloživa Daimlerova (Mercedesova) automobila tipa Smart fortwo (Pametan za dvoje), koji se nude u dizelskoj i električnoj verziji. Dizelska verzija (slika 1) imala je premijeru 1998. godine, danas najpovoljnija izvedba ima potrošnju goriva od 3,3 litre/100 km [5] i štetnu emisiju od 86 grama/km [6]. Električna verzija (slika 2) imala je premijeru u Londonu 2009. godine, današnja izvedba troši 15,1 kWh/100 km [7] i, dakako, nema lokalne emisije. Godine 2011.
1 Referat podnesen na 11. savjetovanju Energetska i procesna postrojenja
12.-14. studenog 2014. Hotel 'Eden', Rovinj
2
prodano je 99700 komada Smart-verzije, tada još pretežno u dizelskoj i benzinskoj izvedbi, u oko 1,3 milijuna komada ukupne Mercedesove prodaje.
Konačno, sagledajmo s elektroenergetskog motrišta, kako stoji možebitni veliki zamah korištenja električnog automobila na svjetskom ili hrvatskom planu.
Ukupna potrošnja primarne energije
Usporedimo najprije potrošnju goriva, izravno, na licu mjesta. Dizelska verzija troši 3,3 litre na 100 kilometara. Uz specifičnu masu goriva od 0,83 kg/litri i energetski sadržaj dizelskog goriva od 45,9 MJ/kg, izlazi da je neposredni utrošak energije 125,7 MJ na 100 km.
Slika 1. Dizelska verzija Smart fortwo
Slika 2. Električna verzija Smart fortwo
3
Električna verzija troši 15,1 kilovatsat na 100 kilometara, uz 3,6 MJ/kWh izlazi da neposredno troši 54,4 MJ na 100 km ili 2,3 puta manje od dizelske (elektromotor je znatno učinkovitiji od dizelskog, ne troši ništa kada vozilo zastane, a pri električnom kočenju, inercijom „vraća“ energiju u akumulator).
Uzmimo da su gubici transformacija u rafinerijama 1% i vlastita potrošnja rafinerija oko 9% (hrvatski podaci). Dakle, ukupno oko 10% primarne ogrijevne vrijednosti sirove nafte utroši se u rafinerijama. Izlazi da je ukupna potrošnja primarne energije za vozilo u dizelskoj verziji 125,7/0,9 ili zaokruženo 140 MJ na 100 kilometara.
Primarnu potrošnju energije za električnu verziju automobila odredimo prema:
-stupanj djelovanja pri punjenju akumulatora 80%, [1]
-gubici u mrežama 10-tak posto, stupanj djelovanja mreža je dakle oko 90%, [2]
-prosječni stupanj djelovanja svih elektrana u našem sustavu 50-tak posto.2
Primarnu potrošnju energije za konačnih 54,4 MJ u električnom automobilu odredit ćemo tako da tu vrijednost podijelimo s umnoškom 0,80×0,90×0,50 i dobijemo 151 MJ na 100 km, dakle sumjerljivo primarnoj potrošnji dizelske verzije automobila (čak, za uspoređivane automobile, za oko 8% više od dizelske verzije).
Ukupna emisija
No, što je s emisijom? Prosječna emisija iz svih hrvatskih elektrana je približno 200 grama CO2 po svakom potrošenom kilovatsatu [2] (veliki je udio hidroelektrana i veliki je udio uvozne električne energije, koju trošimo bez emisije na vlastitu području!). Za 15,1 kWh u automobilu treba, uz stupanj djelovanja pri punjenju akumulatora od 80%, dobaviti iz utičnice 18,9 kWh. Uz pretpostavljeni prosječni stupanj djelovanja električnih mreža 90% to će zahtijevati proizvodnju od 21 kWh. Što će izazvati prosječnu emisiju od 21×200 = 4200 grama na 100 km ili 42 grama/km.
Na svakih milijun tona prerađene sirove nafte, europske rafinerije ispuštaju od 20 000 (2%) do 820 000 (82%) tona ugljičnog dioksida, prema [9]. Prerada primarne nafte u količini 3,3 litre na 100 kilometara, uz specifičnu masu goriva od 0,83 kg/litri te uz prosječni stupanj djelovanja rafinerija od 90%, iznosi 3,3x0,83/0,9 ≈ 3 kg/100 km. Uzmemo li srednju vrijednost iz doista vrlo velikog raspona ispuštanja (~40%), izlazi da se pri tolikoj preradi nafte emitira po prilici 0,40x3 = 1,2 kg ugljikova dioksida/100 km ili 12 grama/km.
2 Taj se prosječni stupanj djelovanja ne dade utvrditi iz raspoloživih podataka. Naime, Eurostat uzima primarnu energiju vode, kao da je stupanj djelovanja hidroelektrana 100%, dakle računa s 3,6 PJ/TWh. Hrvatski podaci u [2] izračunati su kao da je stupanj djelovanja hidroelektrana jednak prosječnom strupnju djelovanja termoelektrana u elektroenergetskom sustavu (~ 9 PJ/TWh). Kako oba pristupa određena konvencijom a ne istinom, ne može se pouzdano točno odrediti prosječni stupanj djelovanja svih elektrana u sustavu.
4
Ukupna emisija jednaka je zbroju izravne emisije (86 grama/km) i emisije pri preradi nafte u naftne derivate u rafinerijama (12 grama/km). Ukupna emisija je dakle 98 grama/km. Ukupna emisija za električni automobil bila bi u našim prilikama 2,3 puta manja od emisije za dizelski automobil.
Istaknimo: ovdje se radi o usporedbi dva doista malena (za dvoje, duljine 2,7 metara), a vrlo ekonomična automobila, te potrošnji bez zimskoga grijanja unutraš-njosti automobila i ljetne klimatizacije!
U zemljama s nižim udjelom obnovljivih i nekarbonskih izvora energije u proizvodnji električne energije i minimalnim (ili nikakvim) udjelom uvoza, to bi izašlo nepovoljnije. Primjerice, u Njemačkoj, ali prema [1] – danas bi bilo povoljnije, to je izašlo samo 10-tak posto manje za električnu verziju (71,5 gram/km) od dizelske verzije (86 grama/km).
Što se tiče izravne lokalne emisije, u okoliš samoga automobila, električna verzija je dakako neusporedivo povoljnija od dizelske (ili benzinske) verzije automobila, jer električna verzija uopće nema lokalne emisije. Ukupna emisija, ovisna je o energetskoj smjesi u pojedinom elektroenergetskom sustavu: što je više elektrana na obnovljive izvore energije i nekarbonskih (nuklearnih) elektrana, to je mogući veći doprinos sniženju ukupne emisije. Dakle, u budućnosti valja očekivati veći doprinos sniženju ukupne emisije uvođenjem elektroautomobila, jer se za budućnost sagle-dava značajno povećanje udjela obnovljivih izvora u ukupnoj energetskoj smjesi svih zemalja.
Naglo rastuća primjena električnog automobila
Međutim, u slučaju teško zamislive, ali ipak je pretpostavimo, naglo rastuće i masovne primjene električnog automobila, moguće je očekivati brži rast ukupne potrošnje električne energije (zbog toga) od rasta udjela obnovljivih izvora u proiz-vodnji električne energije. Pa bi masovna orijentacija na električne automobile mogla voditi povećanju ukupnih emisija. Za promet koristi se u svijetu 30% svekolike finalne energije, uglavnom u obliku tekućih goriva. Istodobno, 20% svekolike finalne energije u električnom je obliku, u tome je zanemariv udio za promet (željeznički, na elektri-ficiranim prugama i tramvajski te u metroima, manje od 2% ukupne potrošnje električne energije). Stoga, zamišljamo li doista radikalnu supstituciju goriva za kopnena prometala električnom energijom, jedno 2/3 od 30% finalne energije trebalo bi dopunski koristiti u električnom obliku (preostatak – 1/3 – ostao bi za zračni i vodni promet), dakle još 20% finalne potrošnje. Uz postojeći udjel električne energije (20%), to čini ukupno 40%. Sadašnji svjetski elektroenergetski sustavi – dakle moguće proizvodnje elektrana, instalirane snage elektroenergetskih postrojenja i prijenosne moći električnih mreža – morali bi se samo zbog toga udvostručiti!!!
5
Izgleda da bi najrazumniji bio postupni prelazak većinom na mala električna vozila u gradovima (primjerice: Smart fortwo), jer bi dobitak zbog izostanka izravne emisije bio velik i vrlo značajan za gradski okoliš, a dolazilo bi do ne pretjeranog rasta ukupne potrošnje električne energije. Doseg takva vozila, s noćnim punjenjem akumulatora, bio bi svakako dovoljan za jednodnevne prosječne potrebe u gradu.
U takvom scenariju dolazilo bi i do povoljnijeg korištenja elektroenergetskoga sustava, povećavalo bi se opterećenje noću kada je opterećenje sustava niže, a bez bitnog povećanja dnevnog opterećenja. Dolazilo bi do disperzirane akumulacije električne energije na dnevnoj osnovi, što je naglašeno poželjno. Ekskluzivno korištenje punionica za električne automobile isključivo iz obnovljivih izvora električne energije, kakvo se zamišlja negdje – primjerice u Njemačkoj, ali ga nudi i HEP – nije pogodno za masovnu primjenu, jer bi ostavilo ostale kupce bez dijela opskrbe iz obnovljivih izvora (a svi kupci plaćaju naknadu za poticanje obnovljivih izvora energije, a naši kupci plaćaju objektivno nižu prosječnu cijenu električne energije, zbog visokog udjela velikih amortiziranih hidroelektrana – te su zaslužili ravnopravno korištenje te energije), a sigurnost i cijena takve usmjerene dobave bila bi upitna. Zamislimo strance-turiste koji pune akumulatore svojih elektroautomobila na našu obnovljivu energiju!?
Neće biti potrebno prilagođavanje instalacija u vlastitim kućnim garažama, jer za 7-satno noćno punjenje treba ispravljač izlazne snage 2,7 kW (18,9 kWh/7 h), a to je ulazno jednofazno svakako ispod 15 A (bakreni vodiči u instalaciji od 2,5 mm2 bili bi dovoljni). Dakako, za punjenje vozila koja noću nisu u garažama ili za ubrzano punjenje većom strujom (ali: znatno većom; želimo li napuniti isti akumulator za pola sata, struja punjenja bi se učetrnaeststručila) ili zamjenu praznog punim akumulatorom, potrebna su ulaganja u disperzirane punionice po gradovima ili uz autoceste.
Bitno i nepreskočivo, a poželjno, svojstvo električnog automobila ja to što omogućuje korištenje ma kojeg primarnog izvora energije za svoj pogon, a što ne omogućuju benzinski ili dizelski motori – koriste samo naftne derivate, plin, biodizel ili bioplin. A električni automobil koristi onu smjesu primarnih izvora koja se trenutno ostvaruje u odnosnom elektroenergetskom sustavu i čak dopušta bili kakvu razvojnu promjenu te smjese, jer će ona rezultirati uvijek električnim oblikom energije a taj je oblik ulazni za električni automobil.
Cijene automobila i troškovi pogona
Aktualna cijena Mercedesova električnog automobila Smart fortwo – najjeftinija verzija, doduše u amerikanskoj ponudi, iz sredine 2014. godine [4] – je oko 9 600 eura, s baterijom oko 23 700 eura [7]. Dakle, prikladna baterija danas stoji 14 100 eura. Radi se o litij-ionskoj bateriji koja ima kapacitet od 17,6 kWh. Očigledno: cijena
6
današnje baterije je 800 eura/kWh. Pripomenimo, kako se radi o tvorničkim cijenama, bez PDV-a i eventualnih trošarina ili drugih davanja.
Dodajmo, cijena ravnopravne Mercedesove dizelske verzije Smart fortwo je 10 200 eura [4].
Koliko bi izašao trošak baterije po kilometru, uz 10 godina korištenja? Koristimo li bateriju prosječno s oko 70% njezina kapaciteta, tada će, prema očekivanju, trajati 10 godina [1]. Bateriju iz našeg primjera treba dakle dnevno koristiti prosječno najviše uz 17,6x0,7 = 12,3 kWh (noću punjenje – danju pražnjenje). Koliko kilometara bi se prešlo, uz takvo korištenje, prosječno dnevno? Pa (12,3 kWh/15,1 kWh)x100 km = 81,5 km. Za 10 godina, automobil bi prešao 81,5x365x10 = 297 475 kilometara, okruglo 300 tisuća kilometara (dakle, zapravo, mnogo: 30 000 km godišnje).
Baterija bi, ali uz toliko veliko 10-godišnje korištenje, po kilometru koštala 14 100/300 000 = 4,7 centa/km. A koliko bi koštala električna energija po kilometru? Ustanovili smo već da treba dobaviti iz mreže 18,9 kWh za 100 kilometara, dakle oko 0,19 kWh/km. Uz sadašnju noćnu tarifu za električnu energiju u Hrvatskoj od 56,9 lipa/kWh (uključivo PDV i naknadu za OIE, a bez naknade za mjernu uslugu te opskrbu – pretpostavlja se da se te naknade ionako plaćaju) izlazi da bi to stajalo otprilike 10,8 lipa/km ili 1,44 centa/km. Dakle, 3,3 puta manje stajao bi utrošak električne energije kod nas (uz sadašnju cijenu) od utroška novca za bateriju (opet, uz sadašnju cijenu) po kilometru! Sniženje cijene baterija u budućnosti, ovisit će o tehnološkim poboljšanjima i masovnoj proizvodnji. Danas se već na internetu pojavljuju baterije s cijenom od oko 500 dolara/kWh.
Ukupno bi takav režim korištenja električnog automobila (pretpostavimo da bi uz takvo korištenje akumulatori doista izdržali 10 godina) stajao 4,7 + 1,44 = 6,14 centa/km.
Za dizelsku verziju automobila Smart fortwo, uz cijenu eurodizela od približno 10 kn/ℓ, dizelsko gorivo bi koštalo 10 kn/ℓx3,3 ℓ/100 km = 33 lipe/km = 4,4 centa/km.
Izlazi, da bi trošak pogona bio 40% veći za električnu verziju automobila od troška pogona dizelskog automobila, dakako bez uzimanja u obzir troškova održavanja koji nisu deklarirani za obje verzije.
Hrvatske prilike
Kako je znano u Hrvatsku se posljednjeg desetljeća uvozi oko trećina bruto potrošnje električne energije, primjerice 2011. i 2012. godine (naglašenije sušne godine) uvoz je bio preko 40% [2]. Apsolutno je nerazumno favorizirati korištenje električnog automobila u nas, jer time djelujemo na povećanje uvoza najplemenitijeg oblika
7
energije, električne energije, na račun sniženja uvoza sirove nafte ili naftnih derivata. Zar nam je to cilj, ili smo se pomodarski – bez dubljeg promišljanja – okrenuli toj zamisli po onoj „vidjela žaba da se konj potkiva pa i ona podigla nogu“!?
Istodobno s javnim pozivom za sufinanciranje električnih automobila pojavilo se i oglašavanje za sufinanaciranje ugradnje kolektora za pripremu tople vode. Su-finaciranje za ugradnju kolektora teklo je ovako: investitor je sudjelovao s 50% sredstava, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sudjelovao je s bes-povratnih 40% (ali najviše 12 000 kuna) i općina s bespovratnih 10% (ali najviše 3 000 kuna). Gornja granica državnog bespovratnog udjela bila je 15 000 kuna. Usput: u gradu Splitu tu je priliku iskoristio – javivši se na natječaj u objavljenu roku – samo jedan građanin (!!!).
Spram tih prosječno 15 000 kuna po kolektoru, već smo rekli, naša država odlučila se darovati oko 35 200 kuna po automobilu. Naš bi narod rekao: „Debeloj guski podmazuju vrat“. Jer, tko ima novca za skupocjeni automobil, ima i tih 35 tisuća! Subvencija za jedan električni automobil više no dvostruko je veća od subvencije za jedan kolektor!
Korištenje Sunčeva zračenja toplinskim kolektorima tri puta je efikasnije po četvornom metru od fotonaponskog korištenja; tri puta više toplinske energije se dobiva kolektorom od električne energije dobivene fotonaponskim panelom iste ploštine. Neposredna posljedica većeg stupnja djelovanja kolektora od fotoćelija je potreba manje zauzete ploštine za jednaki toplinski (kolektora) i električni učinak (fotoćelija), što nije zanemarivo – pogotovo u prilikama ograničena prostora (primjerice površine krova) raspoloživa za izvedbu.
Kolektor i njegova instalacija najvjerojatnije se mogu ostvariti uz 100-postotni udio domaćih komponenata, a fotonaponske ćelije (središnji dio fotonaponskog sustava) uvozimo i zauvijek ćemo ih uvoziti, jer se radi o doista vrhunskoj tehnologiji – nedostupnoj nama kao, uostalom, i velikoj većini europskih zemalja. Većinom se uvoze iz Njemačke, Japana, Kine, Tajvana i SAD. Konačno, fotonaponski sustav proizvodi električnu energiju koju treba koristiti istoga trena, a kolektor uz dobro toplinski izolirani bojler može odgoditi korištenje dnevno akumulirane topline u večernje sate. Zaposlenost pri montaži i održavanju kolektorskih sustava, veća je od zaposlenosti pri montaži i održavanju fotonaponskog sustava, jer je toplinska instalacija znatno složenija od električne instalacije pa je i to povoljno.
Razboriti zaključak: trebamo uznastojati oko što veće primjene kolektorskih instalacija, kako se ne bi dogodilo da nam u turistički orijentiranom priobalju sve krovove zauzmu fotonaponski sustavi, značajnije neunčikovitiji od kolektora u iskorištenju energije Sunčeva zračenja.
8
Masovnije korištenje električnog automobila odgodimo za povoljnije prilike, recimo za doba samodostatne proizvodnje električne energije na vlastitom teritoriju.
Dodajmo, kako i u Njemačkoj nastupa stanovito otrežnjenje u odnosu prema električnom automobilu. U oko 43 milijuna osobnih vozila na njemačkim promet-nicama sredinom 2013. godine, samo njih 7 000 pokreće električni pogon [8]. A, njemački je – vidimo teško dostižni – plan da do 2020. godine bude 1 milijun električnih automobila. Usput: Njemačka je – za razliku od Hrvatske – godinama suficitarna električnom energijom, dakle ima interes povećati domaću potražnju električne energije.
Zaključak
Zaključimo: zamislivo a poželjno buduće rješenje korištenja električnog automobila, za osrednju a razboritu (ali danas još vrlo skupu) supstituciju malim električnim vozilima je u gradovima s velikom gustoćom prometa (time i lokalne emisije ugljikova dioksida), s primjenom pametnih brojila uz utičnicu za punjenje. Tako da je omo-gućeno punjenje samo kada u sustavu ima viška raspoložive energije iz obnovljivih ili nekarbonskih izvora uz zajamčeno određeno noćno minimalno trajanje takve mogućnosti. Da ne bi bilo očekivanja niže cijene takve energije: električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije plaćamo skuplje (!) od prosječne cijene konvencionalne proizvodnje.
Za veća/velika vozila i veći (neograničeni) doseg razumnije bi se bilo, radi zaštite klime, orijentirati na korištenje biogoriva i ukapljeni naftni plin, odnosno stlačeni prirodni plin.
(1.10.2014)
Literatura:
[1] The electric car and climate protection – Wish and reality (Električni automobil i zaštita klime – Želja i stvarnost), Parlamentarna grupa Europske unije, studeni 2009.
[2] Električna energija u Hrvatskoj 2012, Ministarstvo gospodarstva i Energetski institut „Hrvoje Požar“, Zagreb, 2013.
[3] Izvješće Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Zagreb, 30.8.2014.
[4] http://www.smartusa.com/comparevehicles/
[5] http://www.daimler.com/Projects/c2c/channel/documents/1518090_TechnDaten_smart_de.pdf [6] http://www.thegreencarwebsite.co.uk/green-cars/smart/fortwo-coupe/
[7] http://www.goingelectric.de/elektroautos/smart-fortwo-electric-drive/
[8] http://www.energetika-net.com, 28.05.2013
9
[9] http://www.mzoip.hr/doc/IPPC/Rafinerije.pdf
MARIJAN KALEA, DIPL. INŽ rođen je 10. lipnja 1943. godine u Zagrebu, a od 1946. godine živi u Osijeku. Oženjen je i otac dvoje djece. Zaposlen je Hrvatskoj elektroprivredi od 1967. godine. Od 1978. godine predaje kao viši predavač na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku predmete Osnove elektrotehnike i Elektroenergetskih postrojenja. Osnovnu školu i srednju, elektrotehničkog smjera jake struje, završio je u Osijeku. Diplomirao je 1966. godine na Elektrotehničkom fakultetu u Zagrebu, kod profesora Požara s temom "Vrijednost gubitaka prijenosa i transformacije". U današnju Hrvatsku elektroprivredu zaposlio se odmah nakon studija i pohađao više oblika usavršavanja uz rad, te učestvovao u više stručnih putovanja kod proizvođača opreme i elektroprivrednih poduzeća u Austriji, Čehoslovačkoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Švicarskoj i Švedskoj. Uže područje stručnog rada su mu visokonaponska rasklopna postrojenja i dalekovodi, rješavajući - tijekom ukupnog dosadašnjeg radnog vijeka - praktično sva pitanja vezana uz njih. Od vođenja pogona i održavanja, do vođenja izgradnje i planiranja razvoja. Od 1974. do 1978. g., vodio je odjel izgradnje mreže 400 kV u vrijeme izdradnje na području Slavonije i Baranje. Od 1979. do 1992. godine proveo je na mjestu direktora Elektroprijenosa-Osijek.
10
Objavio je niz stručno-publicističkih radova (49 stručnih članaka i radova, te preko dvije stotine stručno-publicističkih članaka) iz područja prijenosa električne energije te opće energetike. Bio je i stručni recenzent u desetak knjiga. Napisao je priručnik "Transformatorske stanice 35/10kV" (izdavač Elektroslavonija-Osijek, 1972., 1979. i 1981. g.). Koautor je skripti na Elektrotehničkom fakultetu u Osijeku iz Osnova elektrotehnike-laboratorijske vježbe i Uvod u osnove elektrotehnike. Sada je rukovoditelj tehničke službe Prijenosnog područja Osijek, HEP-Prijenos d.o.o., Hrvatske elektroprivrede. Član je Upravnog odbora Hrvatskog energetskog društva, član Izvršnog odbora Hrvatskog komiteta CIGRE i predsjednik njegova Studijskog komiteta za istosmjerni prijenos i energetsku elektroniku u mrežama izmjenične struje, član Izdavačkog savjeta časopisa "Energija", te član Izvršnog odbora Vijeća za energetiku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Dobitnik je nagrade "Hrvoje Požar" za 2002. godinu, za stručni i znanstveni doprinos razvitku energetike.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
riba



Pridružen/a: 27. 05. 2009.
Postovi: 4664
Lokacija: Rijeka

PostPostano: 12.2.2015. čet. 14:50    Naslov: Citirajte i odgovorite

Ima tu dosta krivih "činjenica", tako da članak nema neku težinu.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
BB



Pridružen/a: 26. 03. 2008.
Postovi: 1806
Lokacija: BL

PostPostano: 12.2.2015. čet. 15:37    Naslov: Citirajte i odgovorite

Mislim da se Gec sjeća sličnog "objašnjavanja" u Antunoviću.. Very Happy
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Daddy_o7



Pridružen/a: 06. 06. 2008.
Postovi: 1923
Lokacija: Rijeka

PostPostano: 12.2.2015. čet. 15:39    Naslov: Citirajte i odgovorite

riba je napisao/la:
Ima tu dosta krivih "činjenica", tako da članak nema neku težinu.

Baš me zanima što si uočio...ovo sam ubacio kako sam dobio na mail pa bi bilo dobro zbog moguće rasprave znati više detalja.. Wink
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
fire



Pridružen/a: 16. 02. 2009.
Postovi: 737

PostPostano: 12.2.2015. čet. 15:48    Naslov: Citirajte i odgovorite

Definitivno je pretjerao s zivotom baterije.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
zega



Pridružen/a: 01. 08. 2005.
Postovi: 4568
Lokacija: USA

PostPostano: 13.2.2015. pet. 06:54    Naslov: Citirajte i odgovorite

I gorivo zvace od rafinerije a ono od cicanja iz zemlje, tankeri, transport curenje i oneciscenje (skupo da skuplje nemre biti) izljevi unistavanje naseg zivotnog prostora nek procijeni vrijednost toga?
Drugo ljudi sa e-autom mogu offsetirat svu svoju potrosnju sa panelima i vjetrenjacama u svom aranzmanu, ajde ti offsetiraj diesel!?
A i hidroelektrane je/bi obuhvatio od vode vezano uz efikasnot a puteve nafte nije ukljucio!
pfft koji clanak ako je bio tako temeljit onda je treba biti temeljit a ono samo prc mrc ko i svi drugi a ovo sam uhvatio na prvu loptu, dalo bi se tu jos informacijskog kukolja iscjediti...
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku Posjetite Web stranice MSNM
pkristo



Pridružen/a: 04. 03. 2010.
Postovi: 1281
Lokacija: ZG

PostPostano: 13.2.2015. pet. 15:40    Naslov: Citirajte i odgovorite

Koji debilni članak. Zna li taj lik da mi u ICE-age autima ne koristimo sirovu naftu nego je za proizvodnju litre rafiniranog (a ne znam što on koristi) goriva potrebno onoliko električne energije koliko je potrebno električnom autu da prijeđe cca isti put koliki bi prešao ICE-age automobil s tom litrom? Dakle ne treba niti jedna jedina nova elektrana ili čak ni uvoz dodatne električne energije obzirom da i mi nešto prerađujemo (iako nas i od toga pokušavaju osloboditi, ali to je sad skroz druga tema), posebno obzirom da bi ljudi sve više ugrađivali solarne panele kako bi si smanjili trošak vožnje još više. Još bi netko umjesto Plomina odlučio da i mi postavimo koju solarnu elektranu i tako zaposlimo puno ljudi i očistimo zrak...

Ufff...koji debilni članak.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku Posjetite Web stranice
riba



Pridružen/a: 27. 05. 2009.
Postovi: 4664
Lokacija: Rijeka

PostPostano: 13.2.2015. pet. 16:34    Naslov: Citirajte i odgovorite

Dobro rečeno. Nažalost to je samo jedna od grešaka u članku...
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Daddy_o7



Pridružen/a: 06. 06. 2008.
Postovi: 1923
Lokacija: Rijeka

PostPostano: 13.2.2015. pet. 17:42    Naslov: Citirajte i odgovorite

Hehe da nadodam još jedan članak gorespomenutog stručnjaka... Cool

http://www.hep.hr/publikacije/vjesnik/264.pdf od stranice 16..
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
zega



Pridružen/a: 01. 08. 2005.
Postovi: 4568
Lokacija: USA

PostPostano: 14.2.2015. sub. 11:08    Naslov: Citirajte i odgovorite

Pazi ovo
http://thinkprogress.org/climate/2015/02/12/3622305/california-oil-waste-water-schmater/
http://www.huffingtonpost.com/2014/07/19/california-fracking-contamination_n_5600512.html
Da li je ovo ukljucio u cijenu goriva?
tocnije da li je u cijenu goriva ukljucio nesrecu u meksickom zaljevu ili neki drugi spill i pri tome mislim na PRAVI trosak ne na onaj koji odredi sud a koji je uvreda.
I nije posteno tretirati e vozilo kao benzinsko iz jednostavnog razloga jer u lancu nabave el energije mi nemamo izbor, dok smo sa kupovinom takvog auta utjecali tamo gdje imamo izbora, onaj ko si moze priustit vise ce stavit soalrne panele kao sto rekoh da offsetira svoj utjecaj 100%
Kad bi ljudi utjecali na vladu da ne KAZNJAVA postavljanje solarnih panela onda bi stvari bile puno bolje na svijetu.
No Elon sa najavom kucne baterije ce to rijesiti i bez uplitanja vlasti koje u tom pogledu generiraju vise stete nego koristi!
Zivo me zanima koliko ce nas otici off grid!
Bit ce uskoro porez na sunce!
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku Posjetite Web stranice MSNM
Prof. Baltazar



Pridružen/a: 11. 08. 2006.
Postovi: 1182
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 14.2.2015. sub. 22:48    Naslov: Citirajte i odgovorite

pkristo je napisao/la:
Koji debilni članak. Zna li taj lik da mi u ICE-age autima ne koristimo sirovu naftu nego je za proizvodnju litre rafiniranog (a ne znam što on koristi) goriva potrebno onoliko električne energije koliko je potrebno električnom autu da prijeđe cca isti put koliki bi prešao ICE-age automobil s tom litrom?


Nekako ne vjerujem da ces uspjeti potkrijepiti tu tvrdnju nekim suvisim izvorom.

Opcenito, zanimljiva mi je ova dosta masovna negativna, kriticna reakcija kojom se na nekoj razini, cini mi se, hoce implicirati da je hereza tvrditi da je el. auto ista vise od mastarije, od nacina da suvremeni, dobro stojeci zapadnjak opere savjest i nastavi voziti auto.

S druge strane, pred nesto vremena sam postavio izravno pitanje moze li itko ovdje poslati link na kakav ozbiljan clanak prema kojem el. auto - kroz cijeli zivotni ciklus proizvoda - ima vise smisla od obicnog auta pa je nastao tajac u kojem se moglo cuti iglu kad padne na pod.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
riba



Pridružen/a: 27. 05. 2009.
Postovi: 4664
Lokacija: Rijeka

PostPostano: 15.2.2015. ned. 01:08    Naslov: Citirajte i odgovorite

Ja sam ti bio poslao link, pogledaj malo temu.

U tijeku sam traženja informacije o tome koliko rafinerija troši struje iz prve ruke, pa ćemo vidjeti.

Možda auto kao auto nije racionalno prijevozno sredstvo, ali tvrditi da je auto na UI po bilo kojem kriteriju učinkovitiji ili ekološkiji od električnog, je jednostavno smiješno.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 25. 07. 2005.
Postovi: 12071
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 15.2.2015. ned. 02:03    Naslov: Citirajte i odgovorite

Prof. Baltazar je napisao/la:
da je el. auto ista vise od mastarije...ima vise smisla od obicnog auta


Dragi moj profesore, što ima smisla u ovom ludom svijetu? palac

Zamisli situaciju gdje ljudi automobilom voze preko pola Zagreba da bi parkirali pet katova pod zemlju i na Dolcu kupili glavicu kelja i salate pune pesticida, onak fino u najlonskoj vrećici.
Zašto svaka kuća nema barem 500m2 vrta za svježe organsko povrće na dohvat ruke?
Kako tražiti smisao automobila u besmislenom svijetu?
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku Pošaljite e-mail Posjetite Web stranice
dmeter



Pridružen/a: 19. 05. 2008.
Postovi: 3422
Lokacija: Normalno Split odakle bi drugo bija

PostPostano: 15.2.2015. ned. 02:15    Naslov: Citirajte i odgovorite

razlika između dizela i električnog automobila je samo u tome
šta dizel ima učinkovitost oko 50% a električni oko 90%
i šta dizel automobilu skladište energije košta 10-20 eura a električnom 10000 eura. benzinac nema niti 30 % efikasnosti.
a šta e tiće ekologije najekološkije su tabani.a i tabani dok se prebacuje iz mjesta na mjesto imaju svoj utjecaj na okoliš.(zgazit češ barem 1 mrava.
Da bi se sve to svelo u neke razumne mjere trebalo bi ogranićiti težinu osobnog automobila do 500 kg 0% poreza i godišnji porez 0 eura do 1000 kg
20% poreza i godišnje 400 eura preko 1000 kg 40% poreza godišnje 1000 eura
preko 1500 kg 60% i 1500 godišnje preko 2000 kg 500% poreza i godišnje 12000 eura
ogranićit brzinu na autoputu na 80-90 km po gradu na 30 km sat.
normalno u sve automobile ugraditi GPS uređaje i ćim se ograničena brzina prođe u roku od 20 sekundi automatski naplatiti kaznu
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Prethodni postovi:   
Započnite novu temu   Odgovorite na temu    
Električna vozila i obnovljiva energija - Početna
-> Ekologija
Vremenska zona: GMT + 02:00.
Idite na Prethodna  1, 2, 3, 4, 5  Sljedeća
Stranica 4 / 5.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možete otvarati nove teme.
Ne možete odgovarati na postove.
Ne možete uređivati Vaše postove.
Ne možete izbrisati Vaše postove.
Ne možete glasovati u anketama.


Powered by phpBB © 2001, 2002 phpBB Group
HR (Cro) by Ančica Sečan
home