|
Električna vozila i obnovljiva energija
|
Prethodna tema :: Sljedeća tema |
Autor/ica |
Poruka |
Prof. Baltazar
Pridružen/a: 11. 08. 2006. Postovi: 1183 Lokacija: Zagreb
|
Postano: 3.8.2007. pet. 11:01 Naslov: |
|
|
Oldtimer je napisao/la: | Pa stavit ces i izmjenjivac topline izmedju ulaznog i izlaznog zraka. |
Koliko se tako realno ustedi? 30-40% toplinske energije u zraku? |
|
[Vrh] |
|
|
MalaZelena
Pridružen/a: 13. 04. 2007. Postovi: 631 Lokacija: Zagreb
|
Postano: 3.8.2007. pet. 13:16 Naslov: |
|
|
Citat: |
Zašto drvena kuća?
Na samu pomisao o drvenoj kući, većina ljudi zamišlja idealnu vikend kuću negdje na nekom proplanku do kojeg je jedino moguće doći helikopterom, daleko od civilizacije i svakodnevnog stresa. Mnogi ljudi odlučuju se na izgradnju ili uređenje drvene kuće kao kuće za odmor, a neki sagrade takvu kuću i za život. Poznato je da drvo slovi kao kvalitetan izolator tako da trupac debljine promjera 20 cm može parirati klasičnom zidu od opeke s termo-žbukom ukupne debljine 37cm. Drvo je savršen građevni materijal u prirodnom smislu propusno je i diše te osigurava povoljnu vlažnost i toplinu, a temperatura drvenih trupaca u unutrašnjosti uvijek je jednaka temperaturi zraka u tim prostorijama. Drvo sprječava i statički elektricitet i kolanje prašine po prostorijama.
Izbor Vašeg budućeg doma potrebno je sagledati kroz razne aspekte, a odluku nipošto ne treba donositi naprečac. Postoje mnogi razlozi za odabir drvene kuće, zdraviji ambijent, bliskost prirodi, želja za estetikom a posebno cijena.
Neupitan razlog jeste mnogo zdraviji ambijent u odnosu na ostale tipove gradnje. Klasične, zidane kuće i objekti uglavnom su hermetički zatvoreni, nisu prozračni te ne osiguravaju dovoljnu izmjenu zraka u prostorijama. Zato je u zidanim objektima potrebno osigurati skupe ventilacijeske uređaje ili na manjim objektima otvarati vrata i prozore što rezultira rashlađivanjem prostorija zimi i zagrijavanjem ljeti. Nasuprot tome u drvenim kućama uvijek ima dovoljno svježeg zraka te nisu potrebni ventilacijski uređaji niti otvaranje vrata i prozora. Unutar prostorija obavlja se prirodna ventilacija kroz vanjske zidove. U drvenoj kući, dakle, nema propuha, a odlična izolacijska svojstva drveta omogućuju prirodnu termoregulaciju tako da zimi budu ugodno tople, a ljeti da daju svježinu.
Karakteristike i prednosti drvenih kuća
Vješto dizajnirana i pravilno izvedena drvena kuća jednaka je bilo kojoj drugoj kući, pa čak i bolja.
Stalnost temperature
Temperatura unutar drvene kuće ostat će u 24 sata nepromijenjena iako se ne vrši nikakvo dodatno zagrijavanje. Prema istraživanjima Američkog Nacionalnog Zavoda za Standarde disipacija topline kroz pojedine dijelove kuće iznosi:
krov-strop - 0.20 W/m2K
pod položen na betonsku ploču - 0.20 W/m2K
pod ispod kojeg je zrak - 0.16 W/m2K
prozori - 1.90 W/m2K
vanjska vrata - 0.70 W/m2K
vanjski zidovi - 0.20 W/m2K
Disipacija kroz vanjske zidove ovisi o debljini oblica odnosno greda, a iznosi:
90 mm - 0.9 W/m2K
130 mm - 0.5 W/m2K
200 mm - 0.3 W/m2K
Kao što vidite najveći gubitak topline ide kroz prozorska stakla.
Drvo kao odličan izolacijski materijal zadržava toplinu zimi, a svježinu ljeti.
Samoregulacija vlažnosti
Osim temperature važna je i vlažnost zraka. Naime masivni, drveni zidovi zadržavat će vlažnost zraka u prostoriji u zadovoljavajućim granicama na principu samoregulacije pa nisu potrebni nikakvi dodatni klimatizacijski uređaji i ovlaživači zraka. Drvene oblice upijat će vlagu kada je ima previše u zraku, a otpuštat ju kada je zrak suh. Zato zrak u drvenoj kući neće biti ni presuh niti prevlažan.
Kuća koja diše
Drvo u svojoj mikrostrukturi je difuzno što znači da propušta zrak u oba smjera. Na taj način osigurava se neprekidna izmjena unutrašnjeg i vanjskog zraka te nema potrebe za otvaranjem vrata i prozora, nema propuha, nema gubitka topline. Za razliku od drveta, beton i PVC nemaju ovakva difuzna svojstva i nisu prozračni nego hermetički zatvaraju stambeni prostor. Izgradnjom drvene kuće dobije se zdrav i kisikom pun prostor za život, a što je posebno važno kod osoba sa dišnim poteškoćama.
Antialergijska sredina
Drvo kao prirodan materijal pokazuje odlična elektrostatička svojstva. To znači da se drvo neće naelektrizirati te privlačiti i zadržavati mikročestice prašine, peludi ...itd. Na taj način unutar drvene kuće stvara se antialergijska sredina što je posebno važno kod ljudi sa raznim oblicima alergija.
Praktične prednosti
Izgradnja drvene kuće je jeftinija te kraće traje od klasične cigla-beton kuće.
Zaključak
Kao što možete vidjeti izgradnjom drvene kuće ne samo da dobijete zdrav i prirodan ambijent, nego i znatnu uštedu u novcu i vremenu prilikom izgradnje te kasnije uštedu na zagrijavanju i hlađenju.
|
Citat: |
Drvene montažne kuće
Kolika je cijena drvenih kućica?
Cijena ovisi o modelu, kvadraturi, lokaciji te o popratnim uslugama kao što su stavljanje krovnog pokrivača (crijep, šindra), montaža elektroinstalacija i instalacija za vodu ...itd. No možemo reći da prosječna cijena za kvadratni metar iznosi 300 €.
Da li su drvene kuće jeftinije od zidanih, betonskih?
U načelu drvene kuće su znatno jeftinije od klasičnih zidanih kuća i objekata. Uz to za montažu drvene kuće treba mnogo manje vremena, a zdravije su i ugodnije za življenje.
Što je sve uključeno u osnovnu cijenu drvenih kućica?
U osnovnu cijenu cca. 300 €/m2 je uključeno: kompletna drvena konstrukcija tj. poluoblice ili ravne grede, izolacija podova i zidova i krova, lamperija, pregradni zidovi, brodski podovi, stepeništa, kompletna krovna izolacija sa konstrukcijom i krovnim pokrivačem, kompletna stolarija sa izo-staklom i montaža svega navedenog na Vašem gradilištu.
Posebno se plaća transport materijala šleperima do gradilišta, elektroinstalacije, vodoinstalacije i kanalizacija, centralno grijanje (kombi bojler + radijatori), ugradnja kamina, keramičarski radovi u kuhinji i kupatilu i izrada projektne dokumentacije i idejnog rješenja.
Što je sve potrebno za izgradnju drvene kuće?
Za izgradnju drvene kuće potrebno je izraditi temelje. Temelji mogu biti obični ili sa podrumskim dijelom. Za izgradnju temelja dobijete nacrte prema kojima Vaš izvođač mora kvalitetno izraditi temelje. To je osnovni preduvjet za nastavak radova.
U određenim slučajevima, za kuće manjih kvadratura može se kuća postaviti na drvene stupove pa betoniranje temelja nije potrebno.
Koliko vremenski traje izrada, proizvodnja drvene kuće?
Za proizvodnju treba u prosjeku 45 dana za izradu kompletnog drvenog dijela kuće. Određeni tipovi objekata su već izrađeni, u skladištu te ako naručite baš taj model stvari se mogu znatno ubrzati.
Koliko vremenski traje montaža drvene kuće?
Za montažu drvene kuće potrebno je 10 do najviše 40 dana što ovisi o složenosti i veličini samog objekta te o dodatnim uslugama koje budete tražili (stavljanje pokrova, struja, voda, grijanje ...itd.). U principu za samo dovršenje drvenog dijela ne treba više od 20 dana.
Dakle ukupno proizvodnja+montaža traju otprilike 2 mjeseca od dana potpisivanja ugovora i uplate na naš žiro račun.
Što se stavlja na pod?
Za pod se postavlja brodski pod. Brodski pod u prizemlju ima debljinu 2 do 4 cm, a u potkrovlju je deblji brodski pod od 4 cm.
Koju vrstu izolacije koristite?
Kao izolacija najčešće se koristi stiropor ili kamena vuna, po izboru debljine 5, 10 ili 15cm.
Sa čime pokrivate krov?
Najčešće se za krovni pokrivač koristi drvena šindra ili šimla. To najviše preporučamo kupcima jer je najjeftinija i najbrža varijanta. U posebnim slučajevima, gdje pušu jaki vjetrovi, Lika, Velebit došla bi u obzir izvedba sa limenim krovom i to obojeni, valoviti lim. Stavljanje crijepa ne preporučamo zbog težine, ali ukoliko ste se baš odlučili za crijep morate nam napomenuti kako bi stavili jaču krovnu konstrukciju.
Da li kuća ima nekakvu zaštitu?
Da. Drveni dio kuće se impregnira što je jedan od najvažnijih poslova. Impregnacija je trokomponentna te štiti protiv požara, insekata, gljivica i nametnika, UV zraka, vlage. Koristi se BIO-EKO preparati koji nisu štetni za zdravlje čovjeka i okoliš. Također u mogućnosti smo ponuditi zaštitu zasnovanu na NANO Tehnologiji. Takva zaštita malo je skuplja, ali je neuporedivo efikasnija, ekološkija te djeluje i preko 10 godina.
Koliki je vijek trajanja drvenih kuća i garancija?
Vijek trajanja bez ikakve zaštite je oko 100 godina. Uz impregnaciju oblica koju obavljamo te uz Vaše pravilno održavanje životna dob naših drvenih kuća produljuje se čak i do tri puta. Garanciju dajemo na 3-4 godine.
Koliko često se kuća mora premazivati zaštitnom tekućinom i koliko košta?
Kuća se premazuje svakih 5 do 10 godina što ovisi o klimatskim uvjetima, a tekućina za cijelu kuću košta da maximalno nekih 280 Eura (2000 Kuna). Detaljna uputstva o održavanju dobijete nakon završene montaže objekta. Ukoliko se kuća impregnira tekućinom dobivenom nanotehnologijom kuća se ne mora premazivati narednih 15-20 godina te je potpuno zaštićena protiv vlage, plijesni, gljivica, UV-zraka i prljavštine.
Da li postoje određeni nedostaci?
Pošto ništa nije savršeno tako i kod drvenih kuća postoji nedostatak. U principu to i nije nedostatak nego radi se o prirodnom fenomenu skraćivanja drveta uslijed sušenja i pod djelovanjem gravitacije. Kontrakcija duljine po vertikali iznosi samo nekih 4-6% pa tako ako je npr. visina stropa 2,5m može se desiti da ta visina za 20-30 godina bude 2,3m. Pri tome statika kuće nipošto neće biti narušena, niti će doći do skraćivanja horizontalnih duljina. Iz toga razloga kupcima preporučamo da se kao krovni pokrivač stavlja šindra koja je lakša od crijepa pa se tako smanjuje pritisak po vertikali na vanjske nosive zidove. Slično skraćivanje dešava se i kod zidanih objekata što je sasvim prirodno pa ovo ne bi trebao biti razlog da odustanete od montažno-drvene gradnje.
Drugi nedostatak drvene gradnje je taj što ovakav način gradnje nije modularan. To znači jednom kada se izrade vanjski i unutrašnji, pregradni zidovi više se ne mogu mijenjati. Npr. zid od cigle uvijek se može srušiti, ako nije nosivi, a prostorija se može prezidati novim zidom. Kod drvene gradnje toga nema. Jednom kda se kuća napravi to je to, izmjene više nema. Dakle, samo pametnim planiranjem kakav vanjski i unutrašnji izgled da vaša kuća ima mogu se izbjeći ovakvi problemi.
EDIT - preuzeto sa: www.dom.com.hr
Neki linkovi:
http://drvo.ads.hr/
http://www.beeg.hr/hr/default.asp
http://www.alp-drvo.hr/prednosti.php
|
|
|
[Vrh] |
|
|
MalaZelena
Pridružen/a: 13. 04. 2007. Postovi: 631 Lokacija: Zagreb
|
Postano: 3.8.2007. pet. 13:30 Naslov: |
|
|
timon je napisao/la: | Mene bi vise zanimalo koliko su slamnate kuce otporne na raznoraznu gamad, koliko su trajne i takve stvari. Jos jedna vrlo losa stvar je da ako planu... Mislim, elektricne instalacije idu u zidove, a zidovi su od slame. Gamad bi mene osobno najvise zabrinjavala. Ne sviđa mi se pomisao da stvari plaze iz pukotina na zidu. |
Ma mene ne brine "gamad". Ona ionako dolazi samo onda kada ima na što
Što se opasnosti od požara tiče, kažu da nema dovoljno kisika da bi rizik bio veći od uobičajenog, jer je slama u balama vrlo gusto stisnuta.
Btw, možda odem na jednu od ovih radionica gradnje u VŽ, pa javim... |
|
[Vrh] |
|
|
ogi Site Admin
Pridružen/a: 25. 07. 2005. Postovi: 12918 Lokacija: Zagreb
|
Postano: 3.8.2007. pet. 13:53 Naslov: |
|
|
slin..slin.. |
|
[Vrh] |
|
|
Oldtimer
Pridružen/a: 28. 01. 2007. Postovi: 648 Lokacija: na cetiri rijeke
|
Postano: 3.8.2007. pet. 14:44 Naslov: |
|
|
Prof. Baltazar je napisao/la: | Oldtimer je napisao/la: | Pa stavit ces i izmjenjivac topline izmedju ulaznog i izlaznog zraka. | Koliko se tako realno ustedi? 30-40% toplinske energije u zraku? | Nemam pojma samo znam da su to vec cesto uradili.
. |
|
[Vrh] |
|
|
Oldtimer
Pridružen/a: 28. 01. 2007. Postovi: 648 Lokacija: na cetiri rijeke
|
Postano: 3.8.2007. pet. 15:02 Naslov: |
|
|
MalaZelena je napisao/la: | [ Ma mene ne brine "gamad". Ona ionako dolazi samo onda kada ima na što Što se opasnosti od požara tiče, kažu da nema dovoljno kisika da bi rizik bio veći od uobičajenog, jer je slama u balama vrlo gusto stisnuta. Btw, možda odem na jednu od ovih radionica gradnje u VŽ, pa javim... | Odi i javi nam Odavna sam citao kako Svabe presaju fasadne blokove ne samo iz slame nego da je jos bolje iz pazi !!!
-- KONOPLJE ! Konoplja ima duza i cvrsca vlakanca pa su takve ploce i cvrsce, konoplja je jedina bez imalo bjelancevina pa
prema tome potpuno neinteresantna za bube. A da je cvrsta znamo - spaga se radi iz vlakana konoplje. Planirao sam si
napravit fasadne ploce od konoplje. Namjeravao sam iznajmit necije prazno polje i zasijat konoplju koja usput receno
proizvodi strasno puno kisika. Odustao sam kad sam procitao da su panduri neku staru baku uhapsili zbog nekoliko stabljika
obicne konoplje, ne indijske. Tako nisam do kraja ni razradio tehnologiju presanje fasadnih i termoizolacijskih ploca iz te jako
korisne biljke. Kod Svaba to ide a ici ce i kod nas kad ovi prvi ovladaju trzistem i pokupuju nam i polja.
http://www.thermo-hanf.de/front_content.php
. |
|
[Vrh] |
|
|
Prof. Baltazar
Pridružen/a: 11. 08. 2006. Postovi: 1183 Lokacija: Zagreb
|
Postano: 3.8.2007. pet. 16:58 Naslov: |
|
|
Ovo s drvenim kucama zvuci lijepo...steta sto je ograniceno na kontinentalni dio zemlje. |
|
[Vrh] |
|
|
MalaZelena
Pridružen/a: 13. 04. 2007. Postovi: 631 Lokacija: Zagreb
|
|
[Vrh] |
|
|
inch
Pridružen/a: 06. 02. 2007. Postovi: 2688
|
Postano: 3.8.2007. pet. 17:29 Naslov: |
|
|
Oldtimer je napisao/la: | Pa stavit ces i izmjenjivac topline izmedju ulaznog i izlaznog zraka. |
razumijem što misliš reći ali ja računam na određene gubitke topline - npr. ja zimi otvorim sva vrata i prozore i onda čekam nekoliko minuta da uđe svjž zrak unutra i tad ponovno zagrijavam...zvuči možda rasipanje goriva ali to je zdravo. |
|
[Vrh] |
|
|
MalaZelena
Pridružen/a: 13. 04. 2007. Postovi: 631 Lokacija: Zagreb
|
|
[Vrh] |
|
|
timon
Pridružen/a: 27. 02. 2007. Postovi: 351 Lokacija: Kutina
|
Postano: 3.9.2007. pon. 15:39 Naslov: |
|
|
Koje je vase misljenje o YTONG-u kao građevinskom materijalu? Da li da gradim obicnom ciglom sa dvije komore pa stavim stiropor na fasadu, ili da uzmem YTONG termoblokove? |
|
[Vrh] |
|
|
north
Pridružen/a: 28. 07. 2007. Postovi: 265
|
Postano: 3.9.2007. pon. 16:35 Naslov: |
|
|
ytong po mojem ima niz prednosti od klasicne gradnje u startu je znatno skuplji al u daljoj fazi gradnje se pokazuju njegove prednosti
po ekonomicnosti pri grijanju je za 50 % stedljiviji od klasike i to one koja ima bar termo zbuku (za tu tvrdnju imam svoju statistiku na otprilike 7000 domacinstva ) laksa brza gradnja unutrasnje uredenja je znatno brze nek klasika
netko je mozda skeptican kolke sile moze podnet ytong tlacne
sile koje podnasa su skoro dvostruko vece nego kod obicne cigle
onda je misljenje da jako upija vlagu iz atmosfere znam za jedno tri kuce koje su stare oko 30 godina koje nemaju fasade i u njima nema vlage niti se pozna kaj na blokovima
sve u svemu ko god se odlucuje na gradnju sa ytongom se moze priblizit niskoenergetskoj kuci a to znaci i daljnorocno velke ustede |
|
[Vrh] |
|
|
max
Pridružen/a: 07. 09. 2008. Postovi: 2506 Lokacija: čakovec
|
Postano: 25.10.2008. sub. 13:50 Naslov: |
|
|
Da malo rezimiram:
Citat: | ....Kuća bez grijanja
Investitor i vlasnik Branko Mihaljev uložio je u gradnju 80.000 €, u što je uključena i cijena parcele, dobivši tako komfornu kuću od 100 četvornih metara, plus 100 kvadrata u potkrovlju.
Cijena gradnje je 20% viša nego u klasičnoj gradnji, ali nakon što istekne rok amortizacije od 8 godina, ušteda će biti izvrsna....
|
Cijena po kvadratu 400€ sa parcelom
Citat: | Što je sve uključeno u osnovnu cijenu drvenih kućica?
U osnovnu cijenu cca. 300 €/m2 |
Dodamo li parcelu još 100 €/m2 dobimo opet 400
Sad ja pitam zašto se stanovi prodaju po 2200 €/m2 (kuće 1500 €/m2) a oni su jeftiniji za graditi a i cijena lokacije se djeli na više stanova. Tko tu zarađuje ???
Zašto gradimo klasično kad je ultra skupo, amo alternativom Ytong, slama, drvo (je prvo) ... Lažu ali još nisam prokužil tko |
|
[Vrh] |
|
|
Brada
Pridružen/a: 04. 10. 2008. Postovi: 742 Lokacija: Samobor
|
Postano: 25.10.2008. sub. 16:09 Naslov: |
|
|
Da malo zakompliciram stvar kako ne bi sve zvučalo unisono.
Možda zvuči heretički ali osobno imam dosta veliku dozu opreza u razmatranjima oko blagotvornih učinaka određenih pristupa i načina života. Npr ako je svinjska mast totalna katastofa, a maslinovo ulje rajski nektar neka mi netko objasni zašto ljudi na Mediteranu u prosjeku ne žive dulje od tradicionalno u masti ogrezlih Slavonaca? Smatram da je umjerenost u svemu dobitna kombinacija, a svako inzistiranje na ekstremu (makar to bio i način života) može dovesti do štetnih nuspojava koje anuliraju početne prednosti i na kraju opet sve vrate na prosječne vrijednosti. Što mi znači sterilno stakleno zvono u kojem ću prespavati kad se već ujutro nađem sa nosom zabijenim u auspuh automobila ispred mene koji je btw prošao na tehničkom uz pomoć sto kuna? Velika razlika u kvaliteti okoliša može uzrokovati mali šok koji kroz niz godina svakodnevnih pojava može ostaviti trajne posljedice. Nije to rekuperacija kod kuće pa ću lakše podnjeti katastrofu na radnom mjestu i putem do njega. Više me podsjeća na stalne prestanke pušenja i ponovno počinjanje.
Nije da sam protiv napretka u kvaliteti života (dapače) ali nerjetka je situacija gdje ljudi sve podrede nekom imaginarnom cilju pa je osobna šteta ponekad i veća od dobrobiti. Mislim da jako zanemarujemo negativne posljedice stresa koji zna proizaći prilikom ostvarenja takvih težnji. Najbolje to oslikava razmišljanje jednog kolege sa posla koji je sad već u penziji. Ono tip tzv starog kova koji je znao "punim plućima" uživati u prirodi oko sebe. Jedan dan već pred kraj svog radnog vijeka se zabrinuto vrpoljio po kancelariji pa sam ga priupitao što se dešava. Ma ništa, kaže on, samo me osupnula jedna misao. Naime, shvatio sam da se cijeli život mučim ne bih li bolje živio. Nešto opako ne valja u toj rečenici... Jednom drugom prilikom se odmarao sjedeći leđima naslonjen na drvo i sa travkom u zubima promatrajući malu rječicu kako mirno protiče. Nakon što mu je po treći puta protrčao jedan te isti jogger u potrazi za zdravim životom ometajući mu pri tome kontemplaciju, više nije izdržao već se proderao za njim. Svakom je Bog odredio broj koraka, a ti samo trči!!!
Kakogod, čini mi se da je umjerenost i u pokušajima zdravog življenja neophodno potrebna sve dok se ne dostigne kritična masa ljudi koji tome teže tako da će konačno i okoliš postati manje štetan. Najbolji primjer je farmaceutska industrija. Naši dezinficijensi su potpuno neupotrebljivi u centralnoj Rusiji jer bakterija na koje bi trebali djelovati tamo NEMA, a na one kojih tamo ima ne djeluju. SVAKI dezinficijens je potrošen za desetak godina i mora se razvijati novi. Što mi onda znači živjeti u staklenom zvonu? Samo pojačanu osjetljivost i smanjeni imunitet kad izađem među ljude.
Čovjek je čudesno prilagodljiva živina i to je moje objašnjenje zašto Slavonac živi jednako ili gotovo jednako dugo kao i Mediteranac sa svim luuuuudo zdravim stvarima oko sebe. Ja ću i dalje peći šnicle na masti jer su boljeg okusa, a isto tako ću redovito koristiti maslinovo ulje koliko god mogu jer je visoko vrijedna namirnica. Jednako tako ću težiti kući izgrađenoj od prirodnih materijala ne brinući se što sam u međuvremenu (samo preko noći) u betonjari i unutar Faraday kaveza. Moje težnje ka zdravijem okolišu prevazilaze osobnu razinu i više su principijelne prirode, a i znam da me ekstremno strogo pridržavanje nekih pravila neće odvesti u značajno duži i zdraviji život. Pokušavam samo izbjegavati one druge, provjereno štetne ekstreme... i u tome ne uspjevam ponekad. |
|
[Vrh] |
|
|
inch
Pridružen/a: 06. 02. 2007. Postovi: 2688
|
Postano: 25.10.2008. sub. 20:53 Naslov: |
|
|
l a g a n o živi |
|
[Vrh] |
|
|
|
|
Ne možete otvarati nove teme. Ne možete odgovarati na postove. Ne možete uređivati Vaše postove. Ne možete izbrisati Vaše postove. Ne možete glasovati u anketama.
|
|