 |
Električna vozila i obnovljiva energija
|
| Prethodna tema :: Sljedeća tema |
| Autor/ica |
Poruka |
MalaZelena
Pridružen/a: 13. 04. 2007.
Postovi: 631
Lokacija: Zagreb
|
 Postano: 1.8.2007. sri. 08:29 Naslov: EkoGradnja |
 |
|
| Citat: |
Štedljive kuće
Sanjate li o kući, odnosno stanu, koja ima minimalne energetske troškove, ekološki je prihvatljiva, a možete si je priuštiti? Možda ne sljedećeg ponedjeljka, no vrijeme štedljivih kuća definitivno dolazi.
Ljubomir Miščević, izvanredni profesor pri Arhitektonskom fakultetu, održao je predavanje u zagrebačkoj Galeriji za arhitekturu i dizajn Modulor na temu niskoenergetskih i pasivnih kuća, kao uvod u otvorenje istoimene izložbe.
Održiva gradnja ublažava utjecaje građevinarske djelatnosti na okoliš, a temeljne smjernice su:
- korištenje građevnog materijala koji nije štetan po okoliš
- energetska učinkovitost
- racionalno gospodarenje otpadom od gradnje i rušenja gradnje
Niskoenergetske kuće važne su karike u lancu održive gradnje. Energetski su učinkovite, s idejom potpune samodostatnosti. To znači da će proizvoditi dovoljnu količinu energije, u prvom redu i u najvećoj mjeri izravnim zahvatom sunčeva zračenja, tako da se ne mora priključiti na mrežu električne struje, plina, toplanu i slično.
Tipovi štedljivih kuća
Niskoenergetska kuća, za razliku od klasične gradnje, za zagrijavanje koristi svega 40 kWh/m2 godišnje, što se može izraziti ekvivalentom od 2,7 litre loživog ulja, pa se naziva i trolitarskom kućom.
Niskoenergetska potrošnja energije može se postići i u obnovi već postojeće gradnje, a ovisno o pojedinim slučajevima, i na povijesnim građevinama.
Pasivna kuća, kojoj je ime dao njemački arhitekt Wolfgang Weiss (Passivhaus), ide korak dalje i troši svega 15 kWh/m2 godišnje. Takva jednolitarska kuća troši svega litru loživog ulja po kvadratnom metru.
Nulta kuća ili energana postiže dostatnu energetsku pokrivenost za vlastite potrebe, a može i premašiti postavljene zahtjeve, pri čemu arhitektura doista postaje energana.
Kako to funkcionira
Koncepcija pasivne kuće zasniva na zabrtvljenosti ljuske građevine i kontroliranoj ventilaciji.
Uz preduvjet odgovarajuće visokovrijedne toplinske zaštite, upotreba toplinske crpke i ventilacijskog sustava (koji kontinuirano dovodi svježi zrak u prostor) te upotreba dostupnih obnovljivih energija na pasivan i aktivan način za zagrijavanje vode (niskotemperaturni sustavi - sunčani toplinski pretvornici) i proizvodnju električne struje (fotonaponske ćelije), rezultiraju samodostatnim i energetski neovisnim objektom.
Gdje su te kuće?
U Njemačkoj je do sada izgrađeno 180.000 pasivnih kuća, kako samostojećih, tako i kuća u nizu ili manjih stambenih zgrada.
Niskoenergetskom gradnjom uz zanemariva dodatna ulaganja (5 do 10% od ukupne investicije) zbog kratkog roka isplativosti postižu se velike uštede energije, s obzirom da 70% sveukupne potrošnje energije otpada na zagrijavanje prostora.
Osim toga, njemačkim građanima je isplata kredita za gradnju ovakvih objekata osigurana direktno putem banaka, a pojedine savezne pokrajine čak i dodatnim mjerama potiču gradnju pasivnih kuća, tako da se više isplati graditi na način energetske učinkovitosti.
U hrvatskom programu poticaja stanogradnje, nažalost, nema ni traga poticanju racionalnog raspolaganja energijom.
U Austriji je do sada sagrađeno 1000 pasivnih kuća, a prije tri mjeseca dovršena je i prva hrvatska pasivna kuća u Bestovju kod Zagreba.
Kuća bez grijanja
Investitor i vlasnik Branko Mihaljev uložio je u gradnju 80.000 €, u što je uključena i cijena parcele, dobivši tako komfornu kuću od 100 četvornih metara, plus 100 kvadrata u potkrovlju.
Cijena gradnje je 20% viša nego u klasičnoj gradnji, ali nakon što istekne rok amortizacije od 8 godina, ušteda će biti izvrsna.
Redizajn za zahtjeve energetske učinkovitosti kuće u Bestovju i energetski standard pasivne kuće napravio je arhitekt Miščević, koji smatra da pasivna kuća postaje glavna smjernica suvremenog energetskog standarda arhitekture i građenja.
Pasivna kuća zadovoljava sve ekološke zahtjeve. Priuštivost ovakve gradnje raste, kako zbog male dodatne početne investicije i brze isplativosti s obzirom na razvoj tehnologije, nezaustavljivog porasta cijene energije iz konvencionalnih izvora te poticajnog financiranja i promicanja takve gradnje koji konačno i kod nas dolazi na red.
Više o prvoj hrvatskoj pasivnoj kući:
Gradimo.hr
Net.hr
10.05.2006.
|
|
|
| [Vrh] |
|
 |
MalaZelena
Pridružen/a: 13. 04. 2007.
Postovi: 631
Lokacija: Zagreb
|
| Postano: 1.8.2007. sri. 08:43 Naslov: |
|
|
| Citat: |
Kuće od balirane slame
Priča o tri praščića prva je asocijacija pri spomenu na slamnate kuće. Vuk je s lakoćom otpuše, a nesretni praščić beskućnik bježi k bratu koji je sazidao kućicu od cigle.
Da je to zbilja tako, ova tehnika gradnje ne bi toliko dugo opstala, piše Bruno Motik za Burin. Stvar je u tome što praščić nije znao da treba koristiti baliranu slamu i nije znao da se slama može ožbukati, kao i bilo koji drugi zid.
Razlog zašto je ova tehnika gradnje danas sve popularnija vjerojatno je u ekonomskoj računici.
Slama je poljoprivredni nusproizvod i može se nabaviti po relativno niskoj cijeni (od 3 do 10 kuna po bali sijena), a dobivena je vrijedna kombinacija izolacijskih i statičkih svojstava.
Mogućnosti koje pruža tehnika gradnje slamom gotovo su neograničene. Zid od balirane slame moguće je koristiti kao nosivi element, gdje se konstrukcija krovišta sidri direktno na zidove.
Češće se slama koristi kao ispuna, gdje se strukturalni elementi objekta grade najčešće od drveta, ali u nekim slučajevima čak i od metala ili armiranog betona.
Za razliku od nekih drugih građevinskih materijala, slama pruža mogućnosti izgradnje nepravilnih, organskih oblika koji nerijetko završavaju više kao umjetničko djelo, nego samo kao kockaste kuće na koje smo navikli.
Naravno, i kuća od slame može biti izvedena tako da potpuno izgleda kao objekt građen konvencionalnim materijalima.
Slama neprimjetno ostaje među slojevima žbuke i jedini dokaz njene prisutnosti je znatno niži račun za grijanje.
Slamnati zidovi se obavezno moraju ožbukati kako bi se slama zaštitila od vanjskih utjecaja. U tu svrhu se najčešće koristi žbuka na bazi vapna, a gdje je to moguće, glinene žbuke predstavljaju izvrsnu jeftinu alternativu.
Cementna žbuka potpuno je neprikladna za korištenje u kombinaciji sa slamom, jer stvara paronepropusni sloj i zid ne diše, odnosno onemogućen je prolaz viška vodene pare iz unutrašnjosti objekta prema van.
To može uzrokovati kondenzaciju vlage s unutrašnje strane zida, što rezultira truljenjem slame. Izbjegavanjem upotrebe cementa koji ionako nije poželjan materijal u ekološkom graditeljstvu potpuno rješavamo problem.
Evo nekoliko razloga zašto se uopće upuštati u gradnju slamom.
1. Održivost
Slama je obnovljivi materijal koji se može proizvoditi/uzgajati svake godine. Energija potrebna za proizvodnju ovog materijala dolazi od sunca – obnovljivog izvora energije.
Kada objekt prestane biti u funkciji, slama se i nakon dugog niza godina može kompostirati ili koristiti u povrtlarstvu za malčiranje. Nema problema s otpadom.
2. Energetska efikasnost/izolacijska svojstva
Trenutni građevinski propisi zahtijevaju da koeficijent toplinske provodljivosti, odnosno, U(k) vrijednost vanjske ovojnice objekta koji se grije ne prelazi 0,35 W/m2K.
U Europskoj uniji postoji tendencija da se to smanji na 0,25. Tipičan zid od slame (najčešće debljine oko 45 cm) ima ovaj koeficijent oko 0,13 W/m2K, dakle dva do tri puta niži od modernih građevinskih materijala i mnogo niži od trenutačnih građevinskih propisa.
Kad bi se u građevinu od balirane slame još inkorporirala i načela pasivne solarne gradnje, kao što su termalna masa i velike staklene površine sa sunčane strane, dobili bismo energetski izuzetno efikasan objekt.
Ovakva gradnja znatno smanjuje količine goriva potrebnog za zagrijavanje tijekom zime, što naravno rezultira smanjenjem emisije CO2 u atmosferu.
3. Zvučna izolacija
Bale slame djeluju i kao izuzetna zvučna izolacija, pa nije rijetkost da se tonski studiji grade na ovaj način. Razina buke u kućama od slame je toliko mala da boravak u ovakvoj kući djeluje smirujuće.
4. Nizak rizik od požara
Slama gori. Da, ali ožbukani slamnati zidovi su manje skloni požaru nego tradicionalne drvene kuće. Budući da je slama u balama vrlo gusto stisnuta, u njoj nema dovoljno kisika da bi se zapalila.
Pokušaj da se zapali bala slame mogao bi se usporediti sa pokušajem da se zapali telefonski imenik.
Iako zasebne stranice gore, dok je knjiga zatvorena, nemoguće ju je zapaliti. Ne pokušavajte to kod kuće! Isto je i s balama slame.
Ako pokušate zapaliti cijelu balu slame dok je još uvijek povezana konopcima, iznenadit ćete se koliko je teško. Još kad na bale slame dodamo žbuku, rizika od požara nema.
To je i potvrđeno brojnim ispitivanjima na zapaljivost, o čemu možete pročitati na stranicama Njemačkog instituta za građevinska ispitivanja.
5. Niski troškovi izgradnje
U ovom trenutku proizvodnja slame je veća od potražnje za njom. Uglavnom je se smatra otpadnim materijalom.
Kod nas se cijena slame kreće od oko 3 do 10 kuna po bali, a često u cijenu ulazi i dostava. Za objekt od 100 m2 ugrubo možemo reći da nam treba oko 400 bala slame.
Ako uzmemo najskuplju cijenu u obzir, na zidove ćemo potrošiti 4000 kuna, što je puno jeftinije nego kad bismo gradili zidove od cigle ili blokova.
Osim toga, zidove od cigala ili blokova potrebno je povezati vezivnim materijalom i postaviti toplinsku izolaciju (danas se najčešće koristi ekspandirani polistiren-stiropor), što još više poskupljuje cijelu stvar.
Zahvaljujući jednostavnosti izgradnje slamom, moguće je ostvariti dodatna smanjenja troškova tako da se u gradnju uključe neprofesionalni radnici. Često su budući vlasnici objekta od slame ujedno i glavni graditelji.
Zidovi od slame izuzetno su pogodni za žbukanje glinom. Ako živimo u takvom podneblju da imamo pristup većoj količini gline, možemo, na primjer, iskopati jezerce i dobivenu zemlju iskoristiti za žbukanje kuće.
Na taj način se dodatno štedi na građevinskom materijalu - nije potrebno kupovati vapno i pijesak (čime bismo inače žbukali).
6. Strukturalna stabilnost
Zidovi od balirane slame su više nego adekvatni za nošenje tipičnih tereta kao što su etaže, krovišta i teški nanosi snijega na krovu zimi.
Bale slame su prošla laboratorijska i empirijska istraživanja i pokazale su se pogodnima za izgradnju najmanje dvokatnica. Ako se slama koristi samo kao ispuna, a u svrhu nosivosti se gradi konstrukcija, mogućnosti su neograničene – teoretski bi se mogli graditi i neboderi.
7. Zdravo životno okruženje
Slama predstavlja izrazito zdravu alternativu modernim građevinskim materijalima. Slama je prirodan materijal i nema štetnih utjecaja.
Ne uzrokuje alergije jer se ne radi o sjenu, pa ne sadrži pelud (slama je od žitarica, a sijeno je pokošena livada, pa sadrži pelud poljskog cvijeća).
Kvaliteta zraka u kućama od slame bitno je bolja, jer ne ispušta nikakva isparavanja kao što su primjerice formaldehidi koje često ispuštaju moderni materijali. Osim toga, za razliku od betona, slamnati zidovi dišu, što rezultira bitno svježijim zrakom u prostorijama.
8. Izgradnja je osnažujuća i zabavna
Zbog jednostavnosti, izgradnja ovakvog objekta često djeluje osnažujuće na obične, nestručne ljude koji imaju malo ili nikakvog iskustva s gradnjom.
Proces dizajniranja i izgradnje je puno dostupniji ljudima koji bi inače vjerojatno bili isključeni iz procesa. Prekrasan primjer su ženske grupe koje se bave izgradnjom kuća, a često zbog jednostavnosti izabiru baš ovu tehniku.
U patrijarhalnom društvu u kojem živimo, žene redovito bivaju isključene iz procesa gradnje uglavnom pod izgovorom da je gradnja "muški" posao zbog količine fizičkog rada.
Neprofitna mreža grupa Women Build Houses bavi se povećanjem dostupnosti graditeljskih vještina i znanja ženama te promocijom održivog graditeljstva.
Više o ovoj grupi možete naći na Women Build Houses.
Stanje u Hrvatskoj
Iako se u posljednjih godina širom svijeta pojavljuje sve više kuća od balirane slame, u Hrvatskoj se ova graditeljska tehnika nedavno pojavila.
Velik problem predstavlja manjak zakonske regulative za slamu kao građevinski materijal. Tako da slamu, koja iako ima bolja izolaciona svojstva od nekih priznatih izolacijskih materijala, zasad ne smijete legalno koristiti u graditeljstvu.
U drugim državama, primjerice u Njemačkoj provedena su sva potrebna ispitivanja na slami i sada se baliranu slamu može koristiti kao i svaki drugi građevinski materijal.
U SAD-u se može dobiti građevinska dozvola čak i za kuće u kojima slamnati zidovi nose krovište, dakle bez ikakve dodatne
nosive konstrukcije.
U Hrvatskoj su nedavno izgrađene prve tri kućice a nalaze u Lopatincu kraj Čakovca, u Balama u Istri i u Vukomeriću.
Sve tri kućice su proizvod otvorenih radionica koje su organizirale ekološke udruge. Radi se o malim objektiva veličine oko 12 m2, a koristit će se kao pokazni primjerci u svrhu edukacije o gradnji slamom.
Sva tri objekta izgrađena su od slame od lokalnih poljoprivrednika, a zidovi su ožbukani glinom koja je nađena na terenu ili u blizini terena izgradnje.
Više:
www.kneja.hr
Net.hr
31.07.2007.
|
|
|
| [Vrh] |
|
|
Prof. Baltazar
Pridružen/a: 11. 08. 2006.
Postovi: 1183
Lokacija: Zagreb
|
| Postano: 1.8.2007. sri. 10:15 Naslov: |
|
|
| Ne vidim ni traga ni glasa kucama od slame po Njemackoj, koliko sam uspio potraziti ovih nekoliko minuta. |
|
| [Vrh] |
|
|
MalaZelena
Pridružen/a: 13. 04. 2007.
Postovi: 631
Lokacija: Zagreb
|
| Postano: 1.8.2007. sri. 10:57 Naslov: |
|
|
| Prof. Baltazar je napisao/la: | | Ne vidim ni traga ni glasa kucama od slame po Njemackoj, koliko sam uspio potraziti ovih nekoliko minuta. |
Mislio si na ovaj projekt Štedljivih tzv."pasivnih kuća" ili baš na kuće od slame (to su dva neovisna članka)?
| Citat: | Gdje su te kuće?
U Njemačkoj je do sada izgrađeno 180.000 pasivnih kuća, kako samostojećih, tako i kuća u nizu ili manjih stambenih zgrada.
Niskoenergetskom gradnjom uz zanemariva dodatna ulaganja (5 do 10% od ukupne investicije) zbog kratkog roka isplativosti postižu se velike uštede energije, s obzirom da 70% sveukupne potrošnje energije otpada na zagrijavanje prostora.
Osim toga, njemačkim građanima je isplata kredita za gradnju ovakvih objekata osigurana direktno putem banaka, a pojedine savezne pokrajine čak i dodatnim mjerama potiču gradnju pasivnih kuća, tako da se više isplati graditi na način energetske učinkovitosti.
U hrvatskom programu poticaja stanogradnje, nažalost, nema ni traga poticanju racionalnog raspolaganja energijom.
U Austriji je do sada sagrađeno 1000 pasivnih kuća, a prije tri mjeseca dovršena je i prva hrvatska pasivna kuća u Bestovju kod Zagreba.
|
Ovdje možeš pronaći mnogo detalja o Pasivnim kućama iz gornjeg citata:
http://www.gradimo.hr/5266.aspx
http://www.passiv.de/ |
|
| [Vrh] |
|
|
Prof. Baltazar
Pridružen/a: 11. 08. 2006.
Postovi: 1183
Lokacija: Zagreb
|
| Postano: 1.8.2007. sri. 18:23 Naslov: |
|
|
| MalaZelena je napisao/la: | | Prof. Baltazar je napisao/la: | | Ne vidim ni traga ni glasa kucama od slame po Njemackoj, koliko sam uspio potraziti ovih nekoliko minuta. |
Mislio si na ovaj projekt Štedljivih tzv."pasivnih kuća" ili baš na kuće od slame (to su dva neovisna članka)?
|
Mislim na slamnate:
| MalaZelena je napisao/la: | | U drugim državama, primjerice u Njemačkoj provedena su sva potrebna ispitivanja na slami i sada se baliranu slamu može koristiti kao i svaki drugi građevinski materijal. |
|
|
| [Vrh] |
|
|
north
Pridružen/a: 28. 07. 2007.
Postovi: 265
|
| Postano: 1.8.2007. sri. 18:34 Naslov: |
|
|
| ovo sa slamnatim kucama je dobra fora dapace ameri su potaknuli takav projekt 20 godina unazad ali sve u svemu to nije zazivjelo a i problemi sa kojima se susrece kod gradnje su veliki a da bi to kod nas sproveli je jos manje vjerovatno |
|
| [Vrh] |
|
|
MalaZelena
Pridružen/a: 13. 04. 2007.
Postovi: 631
Lokacija: Zagreb
|
| Postano: 1.8.2007. sri. 19:24 Naslov: |
|
|
| Prof. Baltazar je napisao/la: |
Mislim na slamnate:
| MalaZelena je napisao/la: | | U drugim državama, primjerice u Njemačkoj provedena su sva potrebna ispitivanja na slami i sada se baliranu slamu može koristiti kao i svaki drugi građevinski materijal. |
|
Nemam pojima njemački, ali htjela sam pomoći, pa sam našla neki link:
http://www.fasba.de/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=0&Itemid=51&variation=3
Ako već ne pomogne u onom što si tražio, možda bude bar zanimljiv za pogledati  |
|
| [Vrh] |
|
|
MalaZelena
Pridružen/a: 13. 04. 2007.
Postovi: 631
Lokacija: Zagreb
|
| Postano: 1.8.2007. sri. 19:29 Naslov: |
|
|
| north je napisao/la: | | ovo sa slamnatim kucama je dobra fora dapace ameri su potaknuli takav projekt 20 godina unazad ali sve u svemu to nije zazivjelo a i problemi sa kojima se susrece kod gradnje su veliki a da bi to kod nas sproveli je jos manje vjerovatno |
Kakvi su problemi kod gradnje bili?
Šteta što u HRV još nije legalan građ. materijal, ali...vjerujem da se radi na tome. |
|
| [Vrh] |
|
|
north
Pridružen/a: 28. 07. 2007.
Postovi: 265
|
| Postano: 1.8.2007. sri. 21:31 Naslov: |
|
|
cital sam na jednoj stranici kako su zidali kucu iz bala posto su hteli bit skroz ekolosko osvesceni nisu koristili knauf i slicne tekovine danasnjosti
dolazi do velikih problema kod izvodaca jer se na poznaje tehnologiju
da bi to kod nas zazivelo mislim da ne tak skoro jer gradnja sa tim bi bila znatno skuplja neg je klasicna
kod nas zapne vec kod postavljanja obicne toplotne pumpe
investicije u nisko energetske kuce su velike i dok drzava ne pocne subvencionirat takve gradnje ce bit malo
jer realno mozes bit jako ekoloski osvescen al ako nema novaca za to nista od toga
argumenti da se to vrati sa godinama su slabi jer je to jako dugacak priod
samo investicija u suncane kolektore se vrati tek za cir 10 do 15 godina ako nist ne krepa prije
kod dobro izolirane kuce znaci da covek investira u dobru izolaciju ti isto treba cir 20 let da se ti to vrati
ekoloski osvescen se moze bit tek kad imas odreden standard |
|
| [Vrh] |
|
|
windman
Pridružen/a: 01. 11. 2006.
Postovi: 1014
Lokacija: tamo negdje
|
| Postano: 2.8.2007. čet. 01:38 Naslov: |
|
|
pitanje,
kako se te slamnate kuce ponasaju na vjetru?
da ih ne bi kao vuk iz tri prascica "otpuhao"? |
|
| [Vrh] |
|
|
Prof. Baltazar
Pridružen/a: 11. 08. 2006.
Postovi: 1183
Lokacija: Zagreb
|
| Postano: 2.8.2007. čet. 11:20 Naslov: |
|
|
| MalaZelena je napisao/la: | | Prof. Baltazar je napisao/la: |
Mislim na slamnate:
| MalaZelena je napisao/la: | | U drugim državama, primjerice u Njemačkoj provedena su sva potrebna ispitivanja na slami i sada se baliranu slamu može koristiti kao i svaki drugi građevinski materijal. |
|
Nemam pojima njemački, ali htjela sam pomoći, pa sam našla neki link:
http://www.fasba.de/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=0&Itemid=51&variation=3
Ako već ne pomogne u onom što si tražio, možda bude bar zanimljiv za pogledati |
Odlican je link: moze se pogledati na desetke kuca (od prilicno improviziranih do stvarno lijepih, kreativnih i stedljivih). Hvala. |
|
| [Vrh] |
|
|
timon
Pridružen/a: 27. 02. 2007.
Postovi: 351
Lokacija: Kutina
|
| Postano: 2.8.2007. čet. 14:17 Naslov: |
|
|
Mene bi vise zanimalo koliko su slamnate kuce otporne na raznoraznu gamad, koliko su trajne i takve stvari. Jos jedna vrlo losa stvar je da ako planu... Mislim, elektricne instalacije idu u zidove, a zidovi su od slame. Gamad bi mene osobno najvise zabrinjavala. Ne sviđa mi se pomisao da stvari plaze iz pukotina na zidu.  |
|
| [Vrh] |
|
|
Prof. Baltazar
Pridružen/a: 11. 08. 2006.
Postovi: 1183
Lokacija: Zagreb
|
| Postano: 2.8.2007. čet. 16:04 Naslov: |
|
|
| timon je napisao/la: | | Mene bi vise zanimalo koliko su slamnate kuce otporne na raznoraznu gamad, koliko su trajne i takve stvari. Jos jedna vrlo losa stvar je da ako planu... Mislim, elektricne instalacije idu u zidove, a zidovi su od slame. Gamad bi mene osobno najvise zabrinjavala. Ne sviđa mi se pomisao da stvari plaze iz pukotina na zidu. |
Mislim da su dobra zbuka uz komprimiranje bala rjesenja i jednog i drugog problema, ali nisam strucan pa zadrzavam pravo na to da sam mozda potpuno u krivu.  |
|
| [Vrh] |
|
|
inch
Pridružen/a: 06. 02. 2007.
Postovi: 2688
|
| Postano: 2.8.2007. čet. 21:37 Naslov: |
|
|
ja ću od svoje načiniti niskoenergetsku, a dio prema jugu koji ću dograditi će biti u staklu - dakle kombinirat ću malo ovoga malo onoga...
inače jeste čuli da takve kuće treba provjetravati, zrak friški freš...a to znači da valja imati super sustav za prozračivanje što ja držim da postojeće baš i nemaju jer štede toplinu na svakom koraku...npr. osobno zimi otvorim kuću par puta dnevno nebili došao svježi zrak inače ako to neučinim boli me glava i nosjećams e dobro od tog ustajalog zraka...ima sve to svoje pa nevalja pretjerivati sa ravnotežom u staništu. |
|
| [Vrh] |
|
|
Oldtimer
Pridružen/a: 28. 01. 2007.
Postovi: 648
Lokacija: na cetiri rijeke
|
| Postano: 3.8.2007. pet. 03:59 Naslov: |
|
|
| inch je napisao/la: | | ku...npr. osobno zimi otvorim kuću par puta dnevno nebi li došao svježi zrak inače ako to neučinim boli me glava i ne osjećamse dobro od tog ustajalog zraka...ima sve to svoje pa nevalja pretjerivati sa ravnotežom u staništu. |
Pa stavit ces i izmjenjivac topline izmedju ulaznog i izlaznog zraka. |
|
| [Vrh] |
|
|
|
|
Ne možete otvarati nove teme.
Ne možete odgovarati na postove.
Ne možete uređivati Vaše postove.
Ne možete izbrisati Vaše postove.
Ne možete glasovati u anketama.
|
|
FAQ
Pretražnik
Članstvo
Korisničke grupe
Registracija
Profil
Privatne poruke
Login
