Sad sam tek skuzio da ima i ova (stara) tema...
Kao sto sam napisao nekidan u drugoj temi, jos prije 80-ak godina irac James Drumm uspjesno je instalirao svoje punjive Ni-Zn baterije u vlak koji je imao kapacitet od 140 putnika i lijep domet od cca 130km po jednom punjenju i to vec pri prvoj testnoj voznji. Baterije, ciji je rok trajnosti bio minimalno 10-ak godina, mogle su se napuniti u relativno kratkom vremenu.
Prema sluzbenim stranicama grada Bray-a ukupno je napravljeno 4 kompozicije koje su prometovale izmedju Dublina i Bray Town-a u periodu 1932 -1951.
Pridružen/a: 01. 08. 2005. Postovi: 5741 Lokacija: USA
Postano: 24.10.2014. pet. 04:40 Naslov:
Ovo je zanimljivo, s obzirom koliko Km pruge nije elektrificirano, vidim da bi mogli dodati tehnologiju baterijskih paketa Rimac grupe za pokrivanje dijelova pruge bez struje.
Pridružen/a: 11. 08. 2006. Postovi: 1183 Lokacija: Zagreb
Postano: 24.10.2014. pet. 18:01 Naslov:
zega je napisao/la:
Ovo je zanimljivo, s obzirom koliko Km pruge nije elektrificirano, vidim da bi mogli dodati tehnologiju baterijskih paketa Rimac grupe za pokrivanje dijelova pruge bez struje.
Ako je ista lako elektrificirati, onda je to pruga. Ne mogu reci, ali kad se gleda na period od 50 godina, baterije se meni cine puno skuplje rjesenje od elektrifikacije pruge.
Ovo je zanimljivo, s obzirom koliko Km pruge nije elektrificirano, vidim da bi mogli dodati tehnologiju baterijskih paketa Rimac grupe za pokrivanje dijelova pruge bez struje.
Ako je ista lako elektrificirati, onda je to pruga. Ne mogu reci, ali kad se gleda na period od 50 godina, baterije se meni cine puno skuplje rjesenje od elektrifikacije pruge.
Hmm, obzirom na gubitke u strujnoj mreži (trenutno 17 % u HR), koji su prisutni i kad nema potrošača, to je prilično smjela tvrdnja! Ovako odokativno. Čak i kad ti netko pokloni cijelu infrastrukturu koja sigurno nije jeftinija od baterija (čija cijena pada tempom od 11% godišnje, uz put budi rečeno, za razliku od cijene bakra koja svake godine raste). Imam osjećaj kako bi firma koja bi se htjela takmičiti sa ZET-om ili HŽ-om sustavom s električnim vozilima baziranim na baterijama već danas mogla prepoloviti njihove cijene. I ostvariti profit, za razliku od gore spomenutih gubitaša. Vidim da se većina mišljenja bazira na "meščini" filozofiji, pa valjda mogu i ja izraziti što se meni "meščini". Valjda to nikoga ne vrijeđa. Mislim da je Žega pronašao (ili uspio nabosti) prilično zanimljivu nišu koju bi sigurno valjalo vrednovati prije pokapanja.
Sva velika otkrića u ljudskoj povijesti su uvijek morala proći kroz tri faze: 1. to je glupa i besmislena ideja 2. ima tu nešto, ali nije vrijedno truda i 3. uvijek sam govorio da je to dobra ideja
Možda ipak neki hibdrid supercapacitora i baterije, + dodatni brzi (do) punjači na svakoj stanici ?
onak odoka
Dobro oko! Uz superkondenzatore na svakoj stanici koji bi brzo mogli isporučiti veliku količinu energije u malom vremenu kako bi opterećenje na mrežu bilo malo. Bez toga, čak i ako imaš superkondenzatore u vozilu, čim bi se vlak/tramvaj/trolejbus priključio na mrežu imaš ogromno opterećenje na istoj. Taj problem je Pero dobro obradio. Potpuno bi se riješio uz dobru kombinaciju kondenzatora/baterija i na stanici. Samo da cijene JOŠ padnu. I to što prije! 11 % očito nije dovoljno dobro.
Ovo je zanimljivo, s obzirom koliko Km pruge nije elektrificirano, vidim da bi mogli dodati tehnologiju baterijskih paketa Rimac grupe za pokrivanje dijelova pruge bez struje.
Ako je ista lako elektrificirati, onda je to pruga. Ne mogu reci, ali kad se gleda na period od 50 godina, baterije se meni cine puno skuplje rjesenje od elektrifikacije pruge.
Hmm, obzirom na gubitke u strujnoj mreži (trenutno 17 % u HR), koji su prisutni i kad nema potrošača, to je prilično smjela tvrdnja! Ovako odokativno. Čak i kad ti netko pokloni cijelu infrastrukturu koja sigurno nije jeftinija od baterija (čija cijena pada tempom od 11% godišnje, uz put budi rečeno, za razliku od cijene bakra koja svake godine raste). Imam osjećaj kako bi firma koja bi se htjela takmičiti sa ZET-om ili HŽ-om sustavom s električnim vozilima baziranim na baterijama već danas mogla prepoloviti njihove cijene. I ostvariti profit, za razliku od gore spomenutih gubitaša. Vidim da se većina mišljenja bazira na "meščini" filozofiji, pa valjda mogu i ja izraziti što se meni "meščini". Valjda to nikoga ne vrijeđa. Mislim da je Žega pronašao (ili uspio nabosti) prilično zanimljivu nišu koju bi sigurno valjalo vrednovati prije pokapanja.
Sva velika otkrića u ljudskoj povijesti su uvijek morala proći kroz tri faze: 1. to je glupa i besmislena ideja 2. ima tu nešto, ali nije vrijedno truda i 3. uvijek sam govorio da je to dobra ideja
Ajde baci racunicu samo za jedan vlak za baterije(vrlo vjerovatno bi ih preko 100tona trebalo ugurati). Pa izracujan cijenu i da ce za 2-3godine biti mrtve(jer ce se puniti vise puta dnevno).
Pa dodaj u tu racunicu vrijeme punjenja i to.
Pa onda dodaj u racunicu dok el. prugu da po njoj ide vise vlakova, ne samo jedna. I vrlo brzo ces skuziti zasto se ne pokusava u nesto komercijalno isplativo staviti baterije.
Nekako imam osjećaj da mi između dvije stanice ne treba baš 100 tona baterija! Mislim da to do sada nije bilo komercijalno isplativo, ali s napretkom tehnologije otvorila se i ta niša. Superkondenzatori koji se pune na svakoj stanici u sustavu gradskih autobusa je već spomenuto na ovom forumu više puta. I čini se vrlo ispltivo (Shanghai). Evo ti primjer: http://www.chinabuses.org/news/2014/0428/article_8066.html
E sad zašto ti Bugari kupuju nešto tako neisplativo u toliko velikoj količini...? Tko će ga znati? No tehnologija se mijenja, napreduje svaki dan. Ne vidim zašto ljudi misle da je jedino isplativo raditi onako kako se radilo prije 50 godina. Prije 50 godina superkondenzatori nisu ni bili opcija.
Nekako imam osjećaj da mi između dvije stanice ne treba baš 100 tona baterija! Mislim da to do sada nije bilo komercijalno isplativo, ali s napretkom tehnologije otvorila se i ta niša. Superkondenzatori koji se pune na svakoj stanici u sustavu gradskih autobusa je već spomenuto na ovom forumu više puta. I čini se vrlo ispltivo (Shanghai). Evo ti primjer: http://www.chinabuses.org/news/2014/0428/article_8066.html
E sad zašto ti Bugari kupuju nešto tako neisplativo u toliko velikoj količini...? Tko će ga znati? No tehnologija se mijenja, napreduje svaki dan. Ne vidim zašto ljudi misle da je jedino isplativo raditi onako kako se radilo prije 50 godina. Prije 50 godina superkondenzatori nisu ni bili opcija.
Superkondenzatori su druga prica od baterija, nekoliko reda velicina imaju dulju trajnost, bolje trpe brza punjenja i tako.
Vlak je veliki potrosac energije s ok iskoristivosti(40-50% idu dizleski).
A svi znaju da 100kWh baterija mijenja smijesno malu kolicinu goriva, a vlaku potrositi 1000litara dizela nije tesko. I uopce ne traje dugo. A 1000litara dizela energije u baterijama je brutalno puno mase i volumena.
Ako je vlak na baterije bio isplativ jos prije 80 godina (pogledati detalje nekoliko postova gore), zasto nebi bio i danas?
Mozda je tesko zamisliti da lokomotiva na baterije vuce teretni vlak, ali neki putnicki ala taj spomenuti u Irskoj vjerojatno je moguce relativno jeftino i jednostavno izvesti, pogotovo sto za zeljeznicu masa i nije toliko presudna, pa jel ce baterija imati tonu vise ili manje nije kljucni faktor...
Ne možete otvarati nove teme. Ne možete odgovarati na postove. Ne možete uređivati Vaše postove. Ne možete izbrisati Vaše postove. Ne možete glasovati u anketama.