| Prethodna tema :: Sljedeća tema |
| Autor/ica |
Poruka |
windman
Pridružen/a: 01. 11. 2006.
Postovi: 1014
Lokacija: tamo negdje
|
 Postano: 7.4.2007. sub. 21:53 Naslov: |
 |
|
| koštaju ti 20 kn |
|
| [Vrh] |
|
 |
Mrax
Pridružen/a: 23. 03. 2007.
Postovi: 1244
Lokacija: Jospidol - Ogulin
|
| Postano: 7.4.2007. sub. 23:22 Naslov: |
|
|
| Jedan magnetić 20 kn'? PA TO JE PLJAČKA |
|
| [Vrh] |
|
|
ogi
Site Admin
Pridružen/a: 25. 07. 2005.
Postovi: 12300
Lokacija: Zagreb
|
|
| [Vrh] |
|
|
Mrax
Pridružen/a: 23. 03. 2007.
Postovi: 1244
Lokacija: Jospidol - Ogulin
|
| Postano: 8.4.2007. ned. 10:50 Naslov: |
|
|
| Ej, hvala. To mi je trebalo. Sada mogu staviti na papir shemu i prije nego kaj kupim.Ima sve mjere. |
|
| [Vrh] |
|
|
lighty
Pridružen/a: 31. 01. 2007.
Postovi: 187
Lokacija: Zagreb
|
| Postano: 8.4.2007. ned. 23:41 Naslov: |
|
|
| inch je napisao/la: | lighty;
...a dali bi valjalo umjesto jezgri od dinamo limova, koristiti feritni magnet kao nosioc jezgre (neznam koja je mehanička čvrstoća magneta kao takovoga i dali bi izdržao naprezanja pri indukciji) a na rotor staviti neo' magnete? zapravo dali bi to dalo više energije van ili bi se tu radilo o negativnom fluxu, kako u režimu motora tako i generatora |
Mislim da to ne bi islo. Ako kao jezgru elektromagneta koristis permanentni magnet onda moras uzeti u obzir da su permanentni magneti nacinjeni od materijala koji je toliko magnetski zasicen da mu je permeabilnost u odnosu na vanjski fluks vrlo mala. To znaci da bi kroz elektromagnet namotan oko samog magneta morao pustati nesrazmjerno veliku struju kako bi mogao postici neku gustocu fluksa buduci da nemas permeabilnu jezgru.
Ili da to jos pojednostavim- magnet kao jezgra elektromagneta ti je isto kao da imas zracnu jezgru odnosno permeabinost je vrlo mala. To znaci da ces morati povecati broj namotaja i jakost strujnog toka kako bi nesto postigao. Neekonomicno. |
|
| [Vrh] |
|
|
inch
Pridružen/a: 06. 02. 2007.
Postovi: 2688
|
| Postano: 11.4.2007. sri. 18:59 Naslov: |
|
|
lighty;
onda je 'zrak' najbolja jezgra, nema gubitaka fluksa na magnetizaciju kao npr. kod željeznih jezgri a tako je iskoristivost elektromagneta (ili struje) veća.
razmišljam o aluminiju kao nosiocu jezgri (radim motor-generator visokog učinka), ponajviše zato što nije magnetičan i što odlično odvodi toplinu, a i lakše je dostupan od npr. željeznih limenih jezgri, može se i oblikovati itd. (samo neznam jel će to stvarati vrtložne struje) |
|
| [Vrh] |
|
|
ogi
Site Admin
Pridružen/a: 25. 07. 2005.
Postovi: 12300
Lokacija: Zagreb
|
| Postano: 11.4.2007. sri. 21:10 Naslov: |
|
|
Stvarat ce vrtlozne struje ali ovisi o jacini mag. polja magneta i velicini/debljini aluminijskog nosaca zavojnica da li ces ih ti moci registrirat..
Iskustveno..uzmes npr. alu. L profil 15*15mm i prolazis s njime pored NdFeB magneta, osjetis kao da aluminij ulazi u pekmez..  |
|
| [Vrh] |
|
|
inch
Pridružen/a: 06. 02. 2007.
Postovi: 2688
|
| Postano: 11.4.2007. sri. 21:20 Naslov: |
|
|
e.v;
onda de reci koju opciju mi ti predlažeš, ili koje jezgre da stavim u svoj motor-generator? (aluminij kažeš da nije bolji od Fe ili je ili nije... sav sam pogubljen ) |
|
| [Vrh] |
|
|
ogi
Site Admin
Pridružen/a: 25. 07. 2005.
Postovi: 12300
Lokacija: Zagreb
|
| Postano: 11.4.2007. sri. 21:36 Naslov: |
|
|
Na tvom mjestu radio bi zavojnice na zraku..
Poslagao bi ih u krug i zalio s nekim epoxiem..
Na dva zeljezna diska poslago bi magnete u obliku diska i velicine zavojnica..
Stator sa zavojnicama stavis izmedju ta dva diska s magnetima..
U ostale detalje mislim da ne trebam ulazit.. |
|
| [Vrh] |
|
|
inch
Pridružen/a: 06. 02. 2007.
Postovi: 2688
|
| Postano: 11.4.2007. sri. 21:54 Naslov: |
|
|
| hm razmišljam o toj opciji samo me muči materijal koji će nositi zavoijnice - na netu većina koristi drvo ili šperpoče...a to meni baš nije nešto jer nisam baš za drvo u strojevima. |
|
| [Vrh] |
|
|
ogi
Site Admin
Pridružen/a: 25. 07. 2005.
Postovi: 12300
Lokacija: Zagreb
|
| Postano: 11.4.2007. sri. 22:10 Naslov: |
|
|
| Inch..Lighty ti moze vise pomoc u tome |
|
| [Vrh] |
|
|
lighty
Pridružen/a: 31. 01. 2007.
Postovi: 187
Lokacija: Zagreb
|
| Postano: 12.4.2007. čet. 01:12 Naslov: |
|
|
| inch je napisao/la: | lighty;
onda je 'zrak' najbolja jezgra, nema gubitaka fluksa na magnetizaciju kao npr. kod željeznih jezgri a tako je iskoristivost elektromagneta (ili struje) veća.
razmišljam o aluminiju kao nosiocu jezgri (radim motor-generator visokog učinka), ponajviše zato što nije magnetičan i što odlično odvodi toplinu, a i lakše je dostupan od npr. željeznih limenih jezgri, može se i oblikovati itd. (samo neznam jel će to stvarati vrtložne struje) |
Hm, mislim da nisi bas najbolje shvatio sto sam htio reci.
Zrak je najlosija moguca opcija kod klasicnih geometrija elektromagneta jer su magnetni gubici veliki zbog rasipanja fluksa u prostoru. Ono o cemu sam pricao se ticalo tvoje ideje da se permanentni magnet upotrijebi kao jezgra elektromagneta.
Feromagnetska jezgra zahtijeva nesto vise struje kako bi se zasitila (ovisno o materijalu i kolicini materijala kao i njegovoj geometriji), ali se zato povecava gustoca fluksa u zadanom prostoru odnosno u slucaju elektromagneta povecava se njegova "snaga" u odredjenom pravcu u prostoru. Jezgru mozes donekle promatrati kao sredstvo fokusiranja magnetnog fluksa koji bi se inace rasuo u prostoru.
Aluminij je apsolutno jedan od najlosijih materijala za upotrebu u elektromotorima ili generatorima buduci da se u njemu stvaraju vrtlozne struje koje stvaraju vlastito magnetno polje koje ce kociti rotor. Bakar je takodjer los izbor. Ako bas zelis raditi sa zracnim zavojnicama onda ti ostaju jedino razni polimerni materijali (skupo, ali moze se prezivjeti) ili nemagneticni nehrdjajuci celik (vrlo skupo i tesko za pronaci). Drvo mozes koristiti samo ako nece dolaziti do jakih mehanickih naprezanja i ako je vrlo dobro impregnirano da ne upija vlagu.
Dakle, ja bih ti svakako preporucio da koristis feromagnetske jezgre za elektromagnete. Kod izbora materijala bi trebao obratiti paznju na magnetsku permeabilnost i na magnetsku histerezu. Od svih dosada koristenih materijala su najbolji MuMetal i Metglas (ali kostaju da boli glava i ne mogu se nabaviti bilo gdje, cak i u EU) koji imaju ekstremno veliku permeabilnost, velikog su elektricnog otpora i imaju vrlo usku krivulju histereze, a osim toga su i vrlo mehanicki otporni i ne korodiraju.
Tzv. blacksand je takodjer jedna od opcija- radi se o prirodnom crnom prahu (zapravo radi se zrncima) koja po svojstvima nisu daleko od MuMetala i Metglasa, a mogu se mijesati sa epoxy smolama odnosno lijevati i vrlo je jeftin. Jedini je problem sto ni to neces moci pronaci igdje u HR.
Na kraju ti ostaju klasicni celicni silikatni ili "transformatroski" limovi. Nisu skupi, mogu se razmjerno lako nabaviti, a mogu se i variti. Permeabilnost je dosta dobra, krivulja histereze je nesto sira i onemogucava upotrebu na visim frekvencijama, ali zato njegov silikatni sastav reducira pojavu vrtloznih struja. Kod njega samo treba obratiti paznju na kvalitetu (ima ih raznih vrsta) kao i na smjer polarizacije buduci da trafo limovi imaju svojstvo da bolje sakupljaju odnosno provode magnetski fluks u odredjenom smjeru. EI trafo limovi su sa razlogom rezani i postavljeni tako kako jesu. Razlika u provodljivosti fluksa po smjeru polarizacije nije velika ali se moze kretati do +/- 15%.
Jos jedna stvar na koju moras obratiti stvar je zatvaranje fluksa samog elektromagneta odnosno ako ne omogucis magnetizmu da se lako zatvori izmedju dva pola imaces velike gubitke. Najjednostavniji nacin da to rijesis je da oko elektromagneta stavis feromagnetski materijal koji se onda na straznjoj strani spaja sa jezgrom magneta. Unutar takvog spoja ce se fluks zakrenuti i na otvorenom kraju takve feromagnetske cijevi ces imati bitno jace magnetsko polje nego u slucaju klasicnog otvorenog elektromagneta.
Jos jedan nacin da se pojaca fluks na jednom kraju elektromagneta (sto ti je na kraju krajeva i cilj) jest da se zavojnica namata konicno odnosno da na jednom kraju ima vise slojeva namota nego na drugom. Ukupna kolicina namota i fluksa ce biti ista, ali ce se vecina fluksa sakupljati na sirem kraju.
Dakle, ovo je par savjeta kod konstrukcije elektromagneta. Nadam se da sam pomogao.  |
|
| [Vrh] |
|
|
inch
Pridružen/a: 06. 02. 2007.
Postovi: 2688
|
| Postano: 15.4.2007. ned. 11:08 Naslov: |
|
|
lighty;
shvatio sam ovo o fluksu i nosiocima zavojnica...
sad me zanima što misš dali linearni motori imaju bolji flux odnosno veću iskoritivost uložene energije, npr. čisto sa stanovišta sila to mi se čini nekako povoljnije...isto tako i generator bi imao veći učinak.
daj mi prijedlog za npr. 150 mm hoda koliko treba zavojnica magneta ili kako bi ti to riješio (kao elektromagnetski cilindar u kojem se giba magnet ili?), reimo da je frekvencija linearna naprijed-natrag prilično brza (10 puta u sekundi) |
|
| [Vrh] |
|
|
personifikacija
Pridružen/a: 27. 02. 2007.
Postovi: 80
|
| Postano: 6.7.2007. pet. 20:05 Naslov: |
|
|
evo jos malo moje neogranicene maste,koja nakraju nikad ne poveze pocetak i kraj u funkcionalnu sredinu..sta zbog linosti,sta zbog neznanja,a najvise zbog besparice,i vaznijih prioriteta..dakle,
moja vizija u kojem bi smjeru radija da dobijem na lotu,i odje.em posa..
napravit dva koluta od cvrstog i nesavitljivog materijala..takvih dimenzija da ulaze jedan u drugi..manjem,na vanski obod,a vecem,na unutrasnji,stavit magnete,a polove okrenit jedne kontra drugih da se odbijaju..nadalje, na vanski,koji bi se okreta,s vanjsku stranu napunit grbama,ka sta su,kod bregaste,malo podesenijima..i oko njih na kuciste,montirat lezaje na federe,ali jake..da moze izbacit iz ravnoteze,sustav,kad se magneti rsporede,tako da se sile izjednace,tj,npr,gornji magnet stane izmedju dva donja,di ga najmanje guraju.. |
|
| [Vrh] |
|
|
personifikacija
Pridružen/a: 27. 02. 2007.
Postovi: 80
|
| Postano: 6.7.2007. pet. 20:06 Naslov: |
|
|
jel ovo ima sanse,sta mislite?  |
|
| [Vrh] |
|
|
|
FAQ
Pretražnik
Članstvo
Korisničke grupe
Registracija
Profil
Privatne poruke
Login
