<br />Električna vozila i obnovljiva energija - Početna<br /> Električna vozila i obnovljiva energija

 
 FAQFAQ   PretražnikPretražnik   ČlanstvoČlanstvo   Korisničke grupeKorisničke grupe   RegistracijaRegistracija 
 ProfilProfil   Privatne porukePrivatne poruke   LoginLogin 

Nuklearke
Idite na 1, 2, 3  Sljedeća
 
Započnite novu temu   Odgovorite na temu    
Električna vozila i obnovljiva energija - Početna
-> Nuklearna energija
Prethodna tema :: Sljedeća tema  
Autor/ica Poruka
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 25. 07. 2005.
Postovi: 12072
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 14.1.2007. ned. 14:39    Naslov: Nuklearke Citirajte i odgovorite

Postoje prioriteti..
Dobrobit ljudi i prirode moraju biti ispred industrije i energetike..

Ako postoji i najmanja mogucnost da nesto podje po zlu..a nista nije savrseno..nuklearke treba pozatvarat

Kad uzmes u obzir koliko kosta:

- zemljiste na kojem ce se gradit
- pad vrijednosti zemljista oko nuklearke i strah ljudi koji tamo zive
- izgradnja
- odrzavanje/remonti/servisi
- strucno ljudstvo
- odlaganje otpada
- razgradnja

Taj novac treba ulozit u razvoj i izgradnju solarnih sustava.
Uz vodu i vjetar to je sve sto trebamo..

Unutar Sunca, materija se neprestano pretvara u energiju.
Procesom nuklearne fuzije svaki sat prema Zemlji se odašilja 100 000 000 000 000 kW energije na sat.
Potrebno je tek 8 minuta da prijeđe udaljenost do Zemlje, a ono što stigne 10.000 puta nadvisuje trenutnu globalnu potrebu za energijom.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku Pošaljite e-mail Posjetite Web stranice
Čubi



Pridružen/a: 18. 12. 2006.
Postovi: 1122
Lokacija: HR, promjenjiva

PostPostano: 14.1.2007. ned. 14:44    Naslov: Citirajte i odgovorite

Sve to stoji. Al stoji i ono: Money makes... A postoji i teorija zavjere. I nije samo teorija...
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku Posjetite Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 25. 07. 2005.
Postovi: 12072
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 14.1.2007. ned. 14:51    Naslov: Citirajte i odgovorite

Ponovo su poceli govorit o izgradnji nuklearke u HR..

KATASTROFA!

Tek smo se rijesili projekta Družba Adrija!
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku Pošaljite e-mail Posjetite Web stranice
VladoK



Pridružen/a: 23. 12. 2006.
Postovi: 2032

PostPostano: 14.1.2007. ned. 15:23    Naslov: Ja sam protiv nuklearnog otpada Citirajte i odgovorite

Nuklearni otpad - ne hvala
Energija iz vode - da molim,
Iz vjetra - može,
Od sunca - zašto da ne


vjestica
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Čubi



Pridružen/a: 18. 12. 2006.
Postovi: 1122
Lokacija: HR, promjenjiva

PostPostano: 14.1.2007. ned. 15:29    Naslov: Citirajte i odgovorite

Černo je bil, Krško bu bil vjestica
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku Posjetite Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 25. 07. 2005.
Postovi: 12072
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 14.1.2007. ned. 15:29    Naslov: Citirajte i odgovorite

Vlado..daj da popijemo nesto u to ime piju
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku Pošaljite e-mail Posjetite Web stranice
VladoK



Pridružen/a: 23. 12. 2006.
Postovi: 2032

PostPostano: 14.1.2007. ned. 15:40    Naslov: Citirajte i odgovorite

e-vozila je napisao/la:
Vlado..daj da popijemo nesto u to ime piju


Ti bokca pa kaj čekaš, brže dojdi, znaš da mi je sinu rođendan, sve sam pripremil, gosti budu počeli dolaziti, zato se požuri, bude me lakše stalo piti sa svima odjemput neg sa sakim posebno

Very Happy vjestica
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
Neno



Pridružen/a: 13. 12. 2006.
Postovi: 36
Lokacija: Pula

PostPostano: 14.1.2007. ned. 18:27    Naslov: Citirajte i odgovorite

Citat:
Postoje prioriteti..
Dobrobit ljudi i prirode moraju biti ispred industrije i energetike..

Ako postoji i najmanja mogucnost da nesto podje po zlu..a nista nije savrseno..nuklearke treba pozatvarat

Kad uzmes u obzir koliko kosta:

- zemljiste na kojem ce se gradit
- pad vrijednosti zemljista oko nuklearke i strah ljudi koji tamo zive
- izgradnja
- odrzavanje/remonti/servisi
- strucno ljudstvo
- odlaganje otpada
- razgradnja

Taj novac treba ulozit u razvoj i izgradnju solarnih sustava.
Uz vodu i vjetar to je sve sto trebamo..


Sve je to lijepo i dobro ali uvijek ima ono ali...

Pogledajmo na koje sve načine proizvodimo el. energiju:

1.Hidroelektrane
2.Termoelektrane (ugljen, plin)
3.Nuklearne elektrane (također termoelektrane ali zbog specifičnosti spadaju u posebnu kategoriju)

1.Hidroelektrane- ne mogu se graditi u beskonačnost tj. postoje neka pravila o iskorištavanju vodenog potencijala i uglavnom više-manje sve je već i izgrađeno. Nemaju štetnih ispušnih plinova ali je ipak kod izgradnje veliki utjecaj na okoliš, duga i skupa izgradnja...

2.Termoelektrane (ugljen, plin)- najčešći način dobivanja el. energije, jeftine i brze za izgradnju, povratna toplotna energija koristi se za industriju, zagrijavanje stanova...Mana naravno štetni ispušni plinovi

3.Nuklearne elektrane- odbačene zbog mogućih problema sa radijacijom, ja bih radije rekao zbog toga što nismo bili dorasli toj tehnologiji, danas opet zanimljive jer kao što rekoh hidroelektrane su već izgrađene a termoelektrane su ograničene zakonima o ispuštanju štetnih plinova

Energija Sunca, vjetra (to je također sunčeva energija tj. posljedica zagrijavanja)... može biti zanimljiva kao nadopuna ali nažalost ne može biti primarni izvor električne energije i zamijeniti ostale sustave.

Vjetra nekad ima nekad nema, nije dobro ni da je preslab ni prejak, Sunca također nema uvijek a nema treba konstantna opskrba el. energijom.
Akumuliranje energije kada je ima previše i onda koristiti kada je nema? Možda ali nekog efikasnog načina nema, gubici u pretvaranju...

Negdje sam nedavno pročitao podatak da se u Rusiji grade 42 nove nuklearne elektrane i koliko god to možda zvučalo strašno alternative zasad nema, nažalost...
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 25. 07. 2005.
Postovi: 12072
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 14.1.2007. ned. 18:47    Naslov: Citirajte i odgovorite

Neno..neznam da li si me shvatio
Nuklearke za mene nisu opcija..mislim da sam bio jasan

Termoelektrane..da li si moza posjetio koju..nisu ni jeftine ni brze za izgradnju..o cijeni i odrzavanju necu ni govoriti

koliko god to možda zvučalo strašno alternative zasad nema, nažalost...
Jedino je strasno sto mnogi tako misle..

Kome treba "razvoj" pod svaku cijenu..
Postoje prioriteti..
Dobrobit ljudi i prirode moraju biti ispred industrije i energetike..

Nemoze netko kasnije reci "sorry RAJO..sranja se desavaju"
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku Pošaljite e-mail Posjetite Web stranice
VladoK



Pridružen/a: 23. 12. 2006.
Postovi: 2032

PostPostano: 14.1.2007. ned. 19:42    Naslov: Citirajte i odgovorite

Evo i mene

Kada sam počeo čitati več sam pomislio da će nas električare ponovo netko oprati zbog toga, što se struja za naša vizionarska električna vozila još uvijek proizvodi ne samo ekološkim nego i vrlo prljavim tehnologijama (termocentrale na ugljen, nulearke itd).
Ako smijem ja bi primijetio da imamo svakim danom sve više problema sa raznim otpadom. Sve je teže imati dobro rješenje kako ga se riješiti ili kako ga trajno zbrinuti. Zato dajem svoj glas za moderne spalionice otpada po HR, dakle njih nekoliko (4-5 komada) pošto smo mala zemlja s malo stanovnika, a rentabilnost se postiže ukoliko se zbrinjava otpad koji ostaje iza milijun stanovnika. (Nisam ja tako pametan, ali znam jer me to zanima pa čitam o tome jakooo puno.)
Kako se u spalionicama otpada razvijaju vrlo visoke temperature sekundarnu stranu takve tehnologije može se koristiti, a i koristi se između ostalog u svijetu za proizvodnju električne energije. Ostatak neprerađenog otpada, koji ipak u maloj količini preostaje na kraju takvog spaljivanja, je INERTAN. Takvog ga inertnog i u mali količinama možemo kao čovječanstvo lakše i sigurnije trajno zbrinjavati ili odlagati u napuštene iscrpljene rudnike ili ubrizgavati u iscrpljene naftne bušotine.

Da skratim, jednom dobro osmišljenom aktivnošću rješava se problematika otpada, proizvodi se toliko potrebna struja kao ekološki prihvatljivija energija od fosilnih goriva i smanjuje se nasilje nad prirodom.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 25. 07. 2005.
Postovi: 12072
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 14.1.2007. ned. 20:29    Naslov: Citirajte i odgovorite

Nuklearna sigurnost je skup propisa i standarda, projektnih rješenja, radnih uputa, sigurnosne kulture zaposlenih, osposobljavanja, rada upravnih organa i drugih čimbenika, koji zajedno pridonose sprečavanju oslobađanja radioaktivnih tvari iz nuklearnog objekta u okoliš.



Tijekom ispitivanja sustava hlađenja došlo je eksplozije tri godine starog reaktora u nuklearnoj elektrani Černobil. Eksploziju su najprije i najjače osjetili stanovnici grada Pripjata, koji je udaljen svega 3km od nuklearne elektrane, a veliki radioaktivni oblak nošen vjetrom se u početku širio prema Bjelorusiji i Rusiji, a kasnije se nadvio i nad veći dio Europe.
Obavijest o nesreći u nuklearnoj elektrani Černobil u javnost je izašla tek dva dana nakon eksplozije. U tom trenutku je oko 48.000 stanovnika Pripjata bilo iseljeno, a 1.800 helikoptera pokušavalo je pijeskom i raznim drugim vatrogasnim sredstvima zaustaviti požar u reaktoru. Istjecanje radioaktvnih tvari zaustavljeno je tek deset dana nakon eksploazije, a sedam mjeseci kasnije reaktor je prekriven metalnim krovom čime je samo privremeno zataškana velika nuklearna katastrofa.
Katastrofalne posljedice radijacije na površinu su isplivavale u godinama koje su slijedile. Oko 130 radnika koji su bili u neposrednoj blizini reaktora primilo je radijaciju između 0,7 i 13 siverta, što je znatno iznad vrijednosti od 0,5Sv koja se smatra visokim stupnjem radijacije. Njih tridesetak koji su primili smrtonosnu dozu od 7Sv umrlo je u prva tri mjeseca nakon eksplozije. Prema službenim ukrajinskim podacima 4.365 osoba koje su sudjelovale u suludoj, gotovo samoubilačkoj sovjetskoj operaciji saniranja požara je umrlo, a njih 70.000 pati od teških bolesti poput raka pluća, leukemije, kardiovaskularnih bolesti, oštećenja živčanog i probavnog sustava.

Drugi veliki problem bilo je dijelom prisilno, a dijelom dobrovoljno iseljavanje stanovništva. Naime, u krugu 30km od nuklearne elektrane Černobil kompletno stanovništvo je iseljeno, a s područja Ukrajine, Bjelorusije i Rusije raseljeno je oko 35.000 stanovnika koji su kao izbjeglice stigli u gradove Kijev i Gomel. Kako je stupanj onečišćenja zraka na nekim područjima i danas viši od dopuštenih vrijednosti, poljoprivreda kojom se uglavnom bavilo tamošnje stanovništvo, više nije moguća.
Potaknuta katastrofom u Černobilu, svjetska javnost sa sve više sumnje počela je gledati na projekte novih nuklearnih elektrana. Ojačale su brojne ekološke organizacije, a neke zapadnoeuropske zemlje su stavile moratorij na izgradnju novih nuklearnih elektrana (Njemačka, Švicarska, Austrija), a Italija je 1987. godine nakon referenduma zatvorila sve četiri svoje nuklearne elektrane.
No, ono što najviše iznenađuje i zabrinjava je podatak da je Ukrajina usprkos upozorenja znanstvenika da metalni krov kojim je prekriven černobilski reaktor može izdržati samo 20 do 30 godina, planira izgraditi četiri nova nuklearna reaktora i to na lokaciji nuklearne elektrane Černobil. Najveći strah i nevjericu izaziva podatak da se na samo nekoliko kilometara od nuklearne elektrane Černobil gradi Slavutič, grad namijenjen radnicima elektrane i njihovim obiteljima poput stradalog Pripjata, danas poznatijeg pod nazivom Grad duhova.

Odustao sam od boldanja jer treba sve zboldat u PM Mad glavom o zid hebemu
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku Pošaljite e-mail Posjetite Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 25. 07. 2005.
Postovi: 12072
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 14.1.2007. ned. 20:42    Naslov: Citirajte i odgovorite

Slovenci umjesto da ugase ovo sranje od nuklearke, planiraju gradnju jos jednog bloka u suradnji s talijanima!

KATASTROFA!

A da bude veca prica se i o gradnji nuklearke u Hrvatskoj!!!


Zadnja promjena: ogi; 15.1.2007. pon. 02:01; ukupno mijenjano 1 put.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku Pošaljite e-mail Posjetite Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 25. 07. 2005.
Postovi: 12072
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 14.1.2007. ned. 20:42    Naslov: Citirajte i odgovorite

Zaleđena zemlja

Za to vrijeme radioaktivne tvari su istekle u atmosferu i počele se širiti prema Bjelorusiji. Pojavili su se kišni oblaci koji su uzrokovali mjestimične pljuskove, čime je radijacija različito raspoređena na području Ukrajine, Bjelorusije i Rusije. I dok se sovjetski Politbiro CK KPSS-a sastajao kako bi se dogovorio što pustiti u javnost, u Švedskoj je došlo do uzbune.
Tamošnje su vlasti među prvima uočile širenje radioaktivnih tvari, a europski mediji ubrzo objavili vijest o tome da se "dogodila nesreća u određenom nuklearnom postrojenju", ali su Sovjeti tek dva dana nakon eksplozije, sa samo dvije rečenice, obavijestili javnost o katastrofi.
U utorak 29. travnja goruću černobilsku nuklearnu elektranu pokušavalo je pijeskom, glinom, dolomitom i olovom ugasiti 1800 helikoptera, ali je tek dvanaest dana nakon eksplozije zaustavljeno istjecanje radioaktivnih tvari, a zemljište ispod reaktora zaleđeno.
Dok se tog 1. svibnja u europskim zemljama širi val prosvjeda protiv nuklearki, a stručnjaci savjetuju da djeca i trudnice ne izlaze na otvoreno, da se izbjegava konzumiranje mlijeka, svježeg voća i povrća — u Moskvi i Kijevu održavaju se grandiozne prvomajske parade. Prema prvim podacima puštenim u javnost 3. svibnja, u nesreći je umrlo dvoje ljudi, a njih 150, od kojih ih je 18 bilo u teškom stanju, upućeno je na liječenje. No, prema UNEP-ovim podacima, na licu mjesta je 31 čovjek poginuo, 500 ljudi je teško ozlijeđeno, a više od 112 tisuća ljudi iz 186 naselja u regiji je evakuirano u roku od 48 sati.

Pripjat, grad duhova

Nitko tada nije spominjao podatak kako je 600-injak neopremljenih i nezaštićenih radnika i vatrogasaca gasilo požar. Tridesetak od njih umrlo je od posljedica radijacije u prva tri mjeseca. Na saniranju posljedica katastrofe radilo je i oko 800 tisuća vojnika i vatrogasaca, također nedovoljno opremljenih zaštitnom odjećom, od kojih je 25 tisuća ubrzo umrlo,
dok ostali boluju od teških bolesti.
Tek deset dana nakon nesreće, Pravda i Komsomolska pravda donose izvješće o nesreći i požaru u kojem je plamen "dosezao 30 metara u visinu", no "usprkos svim naporima nije se moglo izbjeći istjecanje radioaktivne materije pa se požar ničim nije mogao ugasiti, a temperatura na požarištu iznosila je 4000 Celzijevih stupnjeva...". U to je vrijeme nekad živahno naselje Pripjat već postalo "grad duhova". Mjesecima kasnije, točnije u prosincu 1986. godine, ruska Pravda je objavila da je četvrti reaktor prekriven tzv. sarkofagom, pokrovom konstruiranim od 340 tisuća kubičnih metara betona i 3000 tona čelika. Time je vidljivi dio katastrofe privremeno saniran.
Na černobilsku katastrofu stručnjaci su podsjetili lani, iznoseći nove uznemirujuće vijesti. "Iako je četvrti reaktor obložen privremenim pokrovom, koji radijaciju može zadržavati 20-30 godina, ni danas nije sigurno koliko je točno radioaktivnih tvari u njemu zatočeno (prema nekim proračunima 95 posto). Budući da je pokrov oštećen, kroz mnoge pukotine prolazi voda, postoji opasnost da se sruši, pri čemu bi ponovno cijela Europa bila u opasnosti", upozorili su međunarodnu zajednicu koja je nakon toga odobrila pomoć od oko 800 milijuna dolara za pojačavanje sarkofaga.

Teške anomalije

Dvadeset godina nakon katastrofe, natalitet u Bjelorusiji i Ukrajini upola je manji: nekad se godišnje rađalo 800 tisuća,
danas manje od 400 tisuća djece, dok se stopa smrtnosti udvostručila. Ono što posebno zastrašuje jest podatak da se samo jedno od četvero djece u Bjelorusiji rađa zdravo. Velik je porast broja djece koja se rađaju s nesraslim nepcem, bez ušne školjke ili nosa, a brojni su slučajevi najteže anomalije poznate kao hidrocefalus. Proteklih godina zabilježen je i veliki broj iznenadnih smrti naizgled zdrave djece. Obdukcije su pokazale veliki postotak radioaktivnog cezija 137 koji je kod njih izazvao srčani udar. Liječnici upozoravaju i na brojna oštećenja DNK te na porast malformacija na područjima koja se nisu smatrala kontaminiranima. Nakon katastrofe radioaktivni cezij je prekrio 16.500 četvornih kilometara bjeloruskog teritorija ili, jednostavnije rečeno, petina Bjelorusije preopasna je za život. I nakon 20 godina od havarije gljive u regiji udaljenoj sto kilometara od Černobila prepune su radioaktivnog cezija. No, ni danas tamošnje vlasti takvu zdravstvenu situaciju ne dovode previše u vezu s katastrofom(!?). Nuklearka "Lenjin" potpuno je, inače, izvan pogona.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku Pošaljite e-mail Posjetite Web stranice
ogi
Site Admin


Pridružen/a: 25. 07. 2005.
Postovi: 12072
Lokacija: Zagreb

PostPostano: 14.1.2007. ned. 20:51    Naslov: Citirajte i odgovorite



Pogled na NE Černobil s najviše zgrade u Pripjatu


Zadnja promjena: ogi; 15.1.2007. pon. 02:00; ukupno mijenjano 1 put.
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku Pošaljite e-mail Posjetite Web stranice
zega



Pridružen/a: 01. 08. 2005.
Postovi: 4568
Lokacija: USA

PostPostano: 15.1.2007. pon. 01:30    Naslov: Citirajte i odgovorite

Uzivajte preporucam citanje...
Ovi sa geografije (slika koju je post iznad stavio EV) su drpili sliku ovoj zeni...
[Vrh]
Korisnički profil Pošaljite privatnu poruku Posjetite Web stranice MSNM
Prethodni postovi:   
Započnite novu temu   Odgovorite na temu    
Električna vozila i obnovljiva energija - Početna
-> Nuklearna energija
Vremenska zona: GMT + 02:00.
Idite na 1, 2, 3  Sljedeća
Stranica 1 / 3.

 
Forum(o)Bir:  
Ne možete otvarati nove teme.
Ne možete odgovarati na postove.
Ne možete uređivati Vaše postove.
Ne možete izbrisati Vaše postove.
Ne možete glasovati u anketama.


Powered by phpBB © 2001, 2002 phpBB Group
HR (Cro) by Ančica Sečan
home