BioDizel

[el_žižak]

Kad je već kuruza tema,šta fali samo tulinama,to je ionako otpad?
Koliko znam većina seljaka to bezveze spaljuje ili baca.

Sa njive se odnosi samo plod, ostalo se vraca kao kompost

Proizvodnja BioPlina je ključ. Odnosno, anaerobnom razgradnjom organskog materijala dobiva se kvalitetno gonojivo, oslobođeno od patogena i nametnika, a kao nusproizvod dobiva se Bioplin. Hrvatska koja gleda na proizvodnju hrane uz velike neiskorištene kapacitete, kada bi se pokrenuli u tom smjeru, proizvodnje hrane, kvalitetne, nešpricane(za anaerobnu proizvodnju Gnojiva, Humusa i nusprodukt u obliku BioPlina nužno je koristiti nešpricanu BioMasu) i to bi podupiralo nešpricanje voća i povrća u proizvodnji te bi Organski Poljoprivrednici dobili vjetar u leđa, što je sve skupa u najmanju ruku održivo, a da ne kažem isplativo u samom startu i na duge staze.

Biodizel, naspram BioPlina koji je nusproizvod u proizvodnji kvalitetnog gnojiva, je rak rana konvencionalne, industrijske poljoprivrede, a kamoli organske ili neke iole održive proizvodnje hrane.

Tko god se bavi bilo kakvom proizvodnjom hrane, dobro zna koliko jedan vrt ili voćnjak ili svezajedno proizvodi mjesečno-godišnje biomase.

EV, ti se baviš proizvodnjom organskog voća i povrća ovo i ti kao pokretač ove teme možeš podržati tj. potvrditi.

Ugljični spojevi kao staklinički agenti u ovom slučaju dolaze do procvata jer, bilokakvom razgradnjoim, aerobnom(kompostiranje) ili anaerobnom dolazi do proizvodnje istih. Razlika je sto anaerobnom razgradnjom mozemo kontrolirati što ćemo uraditi sa tim plinom, u ovom slučaju Bioplinom koji je izvrsno zeleno gorivo koje može služiti u proizvodnji drugih oblika energije, recimo Toplinske energije za grijanje ili električne energije za distribuciju ili kretanje sa otto motorima. Sve zajedno jedna velika kogeneracija i očuvanje kružnog ciklusa energije.

1. Proizvodnja Hrane >> ostatk, BioMasa >> za proizvodnju potrebna zemlja

2. Proizvodnja Humusa >> ostatak, BioPlin >> za proizvodnju potrebna BioMasa

3. Proizvodnja El. Enervije >> ostatak, Toplina(+ kogeneracija) >> za proizvodnju potreban BioPlin

4. Proizvodnja Plodne Zemlje >> kvaliteta i rodnost >> za proizvodnju potreban Humus iz procesa 2. za koji je potrebna BioMasa iz procesa 1.

5. = 1. = novi ciklus

Vrijedi i za "male" i za "velike" proizvođače.

Istraživanja su pokazala da čovjek bez konzumacije mesa ne bi nikad mogao razviti mozak kakav danas je zbog vrlo velike potrošnje energije;čak 25% kalorija unesenih hranom odlazi za pogon mozga. Kako je meso energetski puno jače,ne moraš provesti 20 sati dnevno pasući okolo travu(ukoliko je već netko nije pojeo).

Mozak se hrani glukozom (= secerima/ ugljikohidratima). Ona mu daje energiju, pogonsko gorivo.

Mišići isto koriste energiju u tom obliku, ali to ne znači da trebamo konzumirati šećere poradi rada mišića i naj većeg "mišića", mozga.

Za pravilan rad i funkcioniranje mozga prijeko s u potrebne kvalitetne masnoće iz biljnih izvora. Klinci na šećerima(Candy) u vrtiću i školama imaju vatromet u mozgu pa ne mogu bit koncetrirani 45 min, nego moraju skakati i vrištati, biti nemirni. Daleko važnije su kvalitetne masti.
Za pravilan rad i razvoj, da se i mentalni i fizički poslovi mogu obavljati potreban je kvalitetan odnos M UH i P(Masti, UgljikoHidrati i Proteini), ali ne misjemo zaboraviti i Vitamine i Minerale te balstne tvari bez kojih također ne možemo funkcionirati, a kamoli neki posao obavljati.
Danas konvencionalni nutricionisti mantraju o odnosima M UH i P kao što konvencionalni agronomi mantraju o odnosima N P K(spojevi Dušika, fosfora i Kalija ), a za "vitamine i minerale te balstne tvari" tko te pita.

Nadalje, da biste bili radno sposobni trebate jesti "težu" hranu, reći će mnogi. Definicija teške hrane nije "mora bit životinjskog porijekla(čitaj meso)", već definicija teške hrane je "hrana sa visokim udjelom masnoća", budući da je najkvalitetniji izvor masnoća biljnog porijekla onda je logično zaključiti da ćemo najbiolje prosperirati uvođenjem orašastih plodova, raznih sjemenki i plodova u našu prehranu.

Ulja u "čistom" obliku nisam spominjao jer je za organizam iskoristivost i vrijednost masnoća iz nekog ploda daleko veća konzumiranjem ploda u cjelovitom obliku nego prešanjem i cijeđenjem tog ploda te kasnijim konzumiranjem masnoća kao ulja u "čistom" stanju.

Naravno da su ulja biljnog porijekla dobivena cijeđenjem i prešanjem plodova, blagotvorna za organizam. Čak je i riblje ulje blagotvorno za organizam u dređenim situacijama. U svakom slučaju ulja u čistom stanju nisu prikladana za konzumaciju osim ako nisu na kapaljku, ali zašto cijediti nešto što ima veću vrijednost i iskoristivost kao cjelina u obliku ploda.

[Nikol@]

Digli ste temu staru gotovo 5 godina.

BioPlin je odlična stvar, no trenutno se forsira proizvodnja iz hrane koja je iskoristiva za prehranu - uzgoj kukuruza za hranidbu bio plin postrojenja i sl, što nema nikakve logike. BioPlin bi se trebao proizvodit iz otpada kojeg ima dovoljno (kučni i industrijski organski otpad, izmet životinja etc).


Čovjek nema probavni trakt da adekvatno probavi sjemenke i or. plodove. Probajte pojest 200g> orašatih pa čete vidjet o čemu pričam.
Iste mogu biti dodatak prehrani, no ne primarni izvor nutrijenata i kalorija.


S druge strane kuhano i dehidrirano meso je lako probavljivo i u krajnosti znatno ukusnije od sjemenki stoga meni zdrava logika nalaže da smo dizajnirani za jedenje dehidriranog i kuhanog mesa a ne sjemenki.

[el_žižak]

Digli ste temu staru gotovo 5 godina.

Tako je . Tema je pokrenuta prije 8 godina i imala je svoj razvoj kroz 4 godine, zadnji post je prije 4-5 godina. Tema je davo pokrenuta, mozda je malo zastala ali nije manje aktualna. Osim toga, htio sam usmjeriti raspravu na BioPlin koji je kako sam opisao, odrziv, ostvariv, iskoristiv (nema otpada, on je otpad kojeg koristimo kao gorivo, a primarno dobivamo u velikim kolicinama organsko, "čisto", visokokvalitetno gnojivo, a tek onda dolazi u plan BioPlin iako se simultano događa proizvodnja gnojiva i plina).

Ako je stara, nije manje vrijedna. Otvranje nove teme zbog mog posta, bio bi promašaj i ja to ne bih htio da netko radi na mom forumu pa prema tome zašto da spamam tuđi forum kad imam gdje smjestiti svoj post(adekvatna tema). Da je rasprava završena, administrator bi već zaključao temu. Na kraju, administrator/vlasnik EV je i pokrenuo temu. Inače EV.

BioPlin je odlična stvar, no trenutno se forsira proizvodnja iz hrane koja je iskoristiva za prehranu - uzgoj kukuruza za hranidbu bio plin postrojenja i sl, što nema nikakve logike. BioPlin bi se trebao proizvodit iz otpada kojeg ima dovoljno (kučni i industrijski organski otpad, izmet životinja etc).

Promašio si, BioPlin se nigdje u svijetu ne forsira proizvodnjom iz hrane tj. "hrane" već iz dostupnog otpada. Štoviše, u sviojetu se i pokrenuo zbog problema otpada. Efikasno, zeleno i održivo rješenje.
Svjetski prvaci u tome su Kina, Indija, S. i J. Amerika. Kina i Indija zajedno imaju više takvih postrojenja(malih osobnih i velikih) nego svi ostali zajedno u svijetu(radi se o molijunskim brojkama). I svi oni koriste otpatke, organski materijal od otpadnog materijala i time sprečavaju bolesti, zaraze, požare itd., a dobivalju kvalitetno gnojivo sa BioPlinom kojeg troše kao gorivo. Organskog materijala ima okolo u enormnim količinama i svake godine ga ima iznova još više. Ljudi ne znaju šta bi sa tim, pa ono trune okolo (pretvara se u gnojivo i ispušta BioPlin koji odlazi u atmosferu, ne u nešto upotrebljivo).

Ovo da se radi od hrane vrijedi samo za BioDizel. I to nije sporno, to je skandal i jakološe. Osim toga, to je još jedna prednost i + za BioPlin, jer u uvjetima u kojima se BioPlin proizvodi, ne proizvodi se BioPlin vec visokovrijedno Gnojivo, a BioPlin je otpad koji je iskoristiv i zato je on tako održiv i ima velike potencijale. Za proizvodnju BioDizela uvijek se koriti nešto jestivo.

Čovjek nema probavni trakt da adekvatno probavi sjemenke i or. plodove. Probajte pojest 200g> orašatih pa čete vidjet o čemu pričam.
Iste mogu biti dodatak prehrani, no ne primarni izvor nutrijenata i kalorija.

Znači, ljudi koji se nezdravo hrane i onda pojedu nešto što valja, pa se u doglednom roku nadimaju i imaju probavne smetnje to je zasigurno zbog te zdrave sitnice u njihovom životu? Hajde se probaj skinuti sa svih otrova kojima se filaš svaki dan pa onda nešto reci. Ovo shvati najvećoj mogućoj mjeri dobronamjerno. Kao što i ja tebe shvaćam dobronamjerno, al jedno su činjenice, a drugo je kako netko to želi ili ne želi shvatiti. Možda je netko alergičan, ali to je posebna tema te se jednako može primjeniti i na onome što si ti rekao da trenutno tebi odgovara meso i to sušeno. Sjemenke treba ili dobro sažvakati prije gutanja ili ih samljeti prije konzumacije(lan recimo) u suprotnom će bit kako su ušle tako i izašle. Dakle atestiraj prvo to sa čime si ispitivao probavu, treba žvakati.

S druge strane kuhano i dehidrirano meso je lako probavljivo i u krajnosti znatno ukusnije od sjemenki stoga meni zdrava logika nalaže da smo dizajnirani za jedenje dehidriranog i kuhanog mesa a ne sjemenki.

Meso nije lako probaljvivo, a da bi ga čovijek konzumirao u kočinama kojima ga konzumira on ga kuha ili peče. Da meso se termički obražuje jer ga drugačije nebi mogao žvakati, niti probavljati. To ga na žalost ne opravdava.
Kuhanje razara strukturalno i molekularno ugljikove spojeve, veze od čega su svi hranjivi djelovi hrane sačinjeni, bit će to i dalje neki spoj ugljika, ali razoren, u nekim slučajevima i kancerogen ovisno o stupnju razorenosti. Vitamini i minerali su takodjer sačinjeni iz brojnih ugljikovih veza(spojeva). Ugljikovi spojevi i njihove beze se uništavaju na većim temperaturama, jer su na većim temperaturama nestabolne. Daljnjim povećanjem temperature sve se raspada na očigled, i ili dolazi do zapaljenja. Tako da kuhanje uništava hranu i o tome nećemo uopće razgovarati, to znaju i đaci prvaci i vrapci na grani.

Dehidrirano, da ne velim dimljeno meso je u krajnosti kancerogeno, nema kancerogenijega, a to što je kome ukusno, također nema rasprave. Nekima je ukusno i šmrkat kredu, oni bi imali isto svašta za pozitivnoga za reći, da je šmrkat zdravije od alkohola jer alkohol napada mozak a kreda nos itd. O ukusima se ne raspravlja.

Tradicija jela, hrane i spremanja hrane nam nije zdrava, neki ljudi jedu sirove rashlađene mozgove majmuna i ne žele prestati jer žele sačuvati tradiciju + fino im je(a počeli su takvo što iz tradicije, kao i sve ostale loše navike). Ja, ti, kao ni mnogi vjerujem, ne mogu ni zamisliti da bi probali takvo što, a kamoli da shvate da to netko želi održati. Tako i mnogi drugi, malo manje ekstremni oblici tradicionalne loše prehrane/navike žive među nama i ljudi to opravdavaju svakakvim informacijama uvijenim kako kome više paše(više i li manje slano suho dimljeno meso, bez potezanja pitanja trebali ga uopće jesti.)

Ti nisi spomenuo dimljeno, al ne znam tko suši bez da dimi, jer tobože vole taj miris, i to je ono nešto što daje mesu aro... ekstremnu kancerogenost. Meso samo po sebi nije adekvatno za naša crijeva niti zube, nemamo očnjake, postoje preživači kao neke vrste antilopa sa sabljastim očnjacima kao lav, svinje svejedi, primati koji također imaju veliku i snagu i očnjake i opet niti kolju niti jedu meso, a kamoli da ga suše na dimu. Na dim ne idu ni muhe, eto koliko je loš po zdravlje.

Probava čovjeka je probava biljojeda po svojoj anatomiji, od ulaza do izlaza. Biljojedi imaju blažu želučanu kiselinu za razliku od Mesojeda koji imaju jaku želučanu kiselinu i kratka crijeva kako bi što brže izbacili meso iz organizma da ne dođe do problema zadržavanja i truljenja(raka).
Biljojedi imaju mnogo duža crijeva i probava općenito je anatomski, prilagođena probavi hrane biljnog porijekla.

Neki će reći da nam nije slična ni jedna ni druga i da mi jedemo "kao svijnje", da smo svejedi, imamo crijeva kao i one. Pa da, crijeva su na sredini po dužini, al reci mi, jesi vidio svinju kako lovi lovinu? Istina je da ona jede sve i da bi te mogla rasporiti, al jede prvenstveno sve što nađe, a meso u prirodi se brzo raspada i teško će naći meso kako je čeka na pladnju. Dakle svinja u prirodnim uvjetima također ne jede meso niti ga lovi (jede ga iznimno rijetko i u malim količinama). To što svinja hoće pojesti meso ili lešinu ako jeoj se pruži prilika ili ponudi čovijek, to je jedna imaginarna krajnost koja nema realne parametre. Svinja također jede prvenstveno hranu biljnog porijekla i od toga jede sve. Dakle ipak nisamo svejedi, jer nismo svinje. Mi možemo birati, ja jedem meso, nekad, kad moram jer ne želim uvrijediti nekog domaćina itd, čak ću i uživati ako je dobro spremljeno, ali ga izbjegavam u što širem luku. Ne želim zbog svog povremenog konzumiranja, uživanja u konzumiranom, klanja da bih došao do istoga, tvrditi nešto što ne stoji.

Kakva hrana odgovara čovjeku odgovara najbolje se osjeti u svakodnevnim aktivnostima, a pogotovo u ekstremnim aktivnostima. Pitaj nekog sportskog trenera, pa ćeš iz prve ruke čuti čime se hrani Modrić prije tekme. To sigurno nije neko meso, iako će većina laika, ljudi tvrditi da se bez mesa ne može obaviti posao, ne može se raditi itd. To nije istina to, je ostatak tradicije, jer je tako tradicijonalno uvijreženo.

Nemoj klati koku, radije uzmi jaje, ako već moraš. Šteta je što većina nas to kupuje, ne ide ispod koke uzet jaje, niti ide klat koku da "uzme"
batak, krilce ili batak, da je to tako, sigurno nam nebi bilo ovako kako jest.

Postoji internet, postoje studije, postoje stručnjaci na tom polju pa se raspitaj malo, a nemoj mješati babe i žabe i poistovjećivati ukus ili neadekvatan izbor prehrane sa činjenicama, i svojim neadekvatiom prehranom osporavati ono što je općepoznato.

Živio .


Tema je Biodizel. Biodizel oduzima površine za hranu, neodrživ je, skup, opća isforsirana prevara. Ne podržava zemljoradnika da proizvodi hranu i da tome služi već mu oduzima hranu, a budući da koristi biodizel u mehanizaciju, proizvođač hrani svoju mašinu, ne sebe, ne druge.

BioPlin za razliku od BioDizela, podržava poljoprivredu, štoviše, organsku poljoprivredu bez špricanja(zbog ovog nešpricanja mislim da su lobiji izgurali ovo iz usta "zelenih" i održivih priča, jer je špricanje općeprihvaćeno, ali neodrživo). Nema otpada, sam BioPlin je otpad u proizvodnji visokokvalitetnog gnojiva u anaerobnom režimu kojim se gnojivo lišava patogena itd. Zbog prirode proizvodnog procesa gnojiva i goriva tj. BioPlina savršeno se uklapa u priču održivosti, zdravorazumnosti organskog proizvodnja hrane. Čak i kada se nebi pitalo poljoprivrednike ništa, biomase ima toliko da se zadovolje sve potrebe. Rješio bi se problem odlaganja biomase. Ne bi se spaljivala biomasa u procesu dobivanja tople vode itd, već bi proces bio čist, i isplativ.

Možda oni u zgradama ili onima koji žive u kanadskim kućama(mala dvorišta/prostor=mal prirast biomase) ne mogu imati vlastiti mali pogon za proizvodnju Gnojiva i BioPlina ali zato oni koji mogu, mogu preuzeti biomasu. Ili, Napravi se pogon koji će vršiti preuzimanje biomase od svakog onoga koji ima biomasu za odložiti , a za povrat dobiva ekvivalent organskog đubriva, bioplina i ili el energije u vidu smanjenja računa. Mogućnosti su beskrajne i za grad i za selo, zdravlje.

[Nikol@]

Bez ljutnje. Kvalitetna tema i valja raspravljati o njoj. Ja osobno vidim BioPlin kao realnu zamijenu za dio fosilnih goriva koja su trenutno u opticaju.


Slažem se da se u Aziji BioPlin bazira na otpadu ali je u Europi drugačija priča. U Europi se grade BioPlinska postrojenja koja su jako skupa i nema ekonomske računice za gradnju istih ako bi se punile samo otpadom.

Njemačka predvodi u modernim "zapadanjačkim" BioPlinskim postrojenjima. "Germany is Europe's biggest biogas producer[40] and the market leader in biogas technology.[41] In 2010 there were 5,905 biogas plants operating throughout the country;"

Svojevremeno smo htjeli graditi bioplinsko postrojenje kako bi seiskoristio izmet 100 uvijetnih grla goveda i otpadna hrana. Rekli su namu da je najjeftinije postrojenje 1 000 000 eura i da smo ludi ako misli to samo punit sa izmetom, rekli su mu da bi trebao imati barem 50 hektara kukuruza isključivo za punit digestor.

Na 50 hektara zemlje se može proizvest hrana za 50 ljudi.

Nakon nekoliko godina traženja adekvatnog postrojenja, odustali smo, europa nema rješenja za male farme, samo te gigantske neodržive stvorevine birokracije i pohlepnih korporacija.



Što se tiče rasprave oko prehrane, nimalo se ne slažem sa Vama. Ukoliko moderatoru smeta taj dio rasprave neka ga premjesti. Zadnje dvije - tri godine mi hobi proučavanje ljudske i životinjske prehrane, zdravlja i antropologije, stoga sam se načitao ovakvih rasprava pa ne ću ulaziti u teoriju već ću iznjeti nekoliko čvrstih činjenica za koje smatram da ulaze u prilog tome da su ljudi svejedi sa tedendencijom prema dominaciji životinjske hrane.


- ljudski organizam može preživjeti i adekvatno živjeti u stanju ketoze. Ketoza je stanje u kojem organizam koristi masti umjesto glukoze za pokretanje mozga i ostalih sistema. Dijete se rodi u stanju ketoze te je ustanju ketoze dog god ga majka doji.. Drugim riječima čovjek ima mehanizam kojim može normalno živjeti i reproducirati jedući isključivo meso i masti. Ketoza je stanje u kojem je unos ugljikohidrata do 50 grama dnevno.

- Istraživanja preostalih skupina "lovaca i skupljača" odnosno grupa ljudi koji živne na način na koji smo svi nekoć živjeli svi redom imaju unos kalorija životinjskog podrijetla veći od 50% od dnevnog unosa kalorija.

- (divlje) svinje (vidi očnjak na slici, domaćima se to vadi) love glodavce, kukce, ličinke, gliste i ostale male životinje.



- pročitajte članak na wikipediji o prehrani navodno najdogovječnijih ljudi na planeti, stanovnika otoka okinawa. http://en.wikipedia.org/wiki/Okinawa_diet

[el_žižak]

Bez ljutnje. Kvalitetna tema i valja raspravljati o njoj. Ja osobno vidim BioPlin kao realnu zamijenu za dio fosilnih goriva koja su trenutno u opticaju.

Znači nema ljutnje, dolično .

Slažem se da se u Aziji BioPlin bazira na otpadu ali je u Europi drugačija priča. U Europi se grade BioPlinska postrojenja koja su jako skupa i nema ekonomske računice za gradnju istih ako bi se punile samo otpadom.

Ma kakva Europa, pa to što u eu rade to je manje od makovog zrna šta rade i sa kakvim mizernim sredstvima rade Kinezi, Indijci i okolne zemlje, pa čak i bliski istok.
Prema Europi, Kinezi su što se Gnojiva, Bioplina, Održivosti, isplativosti i sredstvima kojima raspolažu, crni magovi. Dakle u Europi se izmišlja topla voda, pali se skupa mehanizacija za rupu koja se iskopa jednim potezom štihače i normalno da je cijena visoka(karikiram, ima tu još koječega)

Pa "postrojenje" u kini ljudi urade ručno za 2 dana. Tako rade več desetljećima. Uopće se ne zamaram Europom.

Njemačka predvodi u modernim "zapadanjačkim" BioPlinskim postrojenjima. "Germany is Europe's biggest biogas producer[40] and the market leader in biogas technology.[41] In 2010 there were 5,905 biogas plants operating throughout the country;"

Manje od makovog zrna, to što netko stavi skupu mehanizaciju pored davno izmišljene tople vode ne čini ga liderom u tom polju.

Prouči si kako to rade Kinezi i Indijci, na YouTubeu ima pregršt primjera, Čak i bliski istok je bolji od Europe.

Bioplin se dešava i tako i tako, neracionalno je poskupljivati mehanizacijom njegovo sakupljanje. On je doslovno tu, a Europa, izmišlja toplu vodu. U suštini, Postrojenje se sastoji od 3 djela, komore u kojoj se odvija anaeroba razgradnja, sakupljač plina, i potrošač plina i to je to, kapak nema dalje. Mogu se dodati još neke sitnice, al to je to suštinski. Ono što oni navode to su gluposti i to rade namjerno jer ne žele da se netko time uopce bavi. To je stvarno ugrubo ali iskoristivo, ako ništa onda za kuhanje ili za grijanje jer nema potrebe za pročišćavanjem. Pročišćavanje ne poskupljuje nužno projekt jer radi se o "toploj vodi" i da bi pokretao neki motor veća je investicija prerade benzinca da prima plin nego što je pročistač plina, iako ni to nije potrebno niti značajno.

Značajno je tek kad se radi o milijunskim projektima gdje neka lihvarska firma prodaje drugoj firmi ogroman motor i dodavanje glposti za povećanje iskoristivosti nečega za par postotaka, a zbog cijene istog propada dragocjen potencijal(bioplin i gnojivo se stvaraju svaki dan, u inormnim količnama, a bez da to netko koristi ili pospješuje zgrćući biomasu na veći kup). Ugledat se treba na Kineze.

Svojevremeno smo htjeli graditi bioplinsko postrojenje kako bi seiskoristio izmet 100 uvijetnih grla goveda i otpadna hrana. Rekli su namu da je najjeftinije postrojenje 1 000 000 eura i da smo ludi ako misli to samo punit sa izmetom, rekli su mu da bi trebao imati barem 50 hektara kukuruza isključivo za punit digestor.

Komore za proizvodnju BioPlina su i 80-90%(da nekažem 100%) efikasnije ako su isključivo na biomasi(samo 10% izmeta i to inicijalno) u proizvodnji plina. Dakle ta istu masu sirovine, rupa sa otpadnim biljkama(biomasom) će proizvesti i do 2 puta više plina nego isti kup dreka.

Znači ja ne mislim podržavat masovno uzgoj stoke, jer to ni brojke ne podržavaju. Prirodni resurs je biomasa, a ne stoka. Stoke je u tolikom broju isključivo zbog neadekvatnih, nezdravih navika čovjeka.

Što je viši odnos izmeta naspram sirove biomase(biljna masa koja se počela aerobno raspadati) to je produkcija plina manja.


Prava vrijednost anaerobne razgradnje je u visokovrijednom gnojivu, za koju je prvenstveno zasližna kvalitetna i (xy cidima)nešpricana biomasa, koju da bi nastavili proizvoditi moramo vratiti zemlji jer mi to ne jedemo, mi jedemo plodove a ne višak biomase u obliku grana, trava, lišća algi itd.
BioPlin je otpad tog procesa i treba ga iskoristiti.

U Kini ga koriste za apsorpcijske frižidere, plinske lampe(one logorske, sigurnoste je nekad koristili) i štednjake za pripremu hrane, a gnojivom gnoje svoje polje. Blokada nastaje kad se umješa ljudska glupost ili neinformiranost, neznanje ili znanje ali se nekoga želi prevariti, nasamariti pa se lažno, pristrano prikazuju grafovi, podaci, efikasnost itd.

U kini je mnogo ljudi, i jako malo stoke, ljudi se bave poljoprivredom i šumarstvom, a stoka je tu usput i oni su pravi primjer od maloga do velikoga postrojenja. Uveli su za razliku od indije, da podignu standard življenja, za razliku od indijaca gdje je higijena veliki problem iako se i higjena veže na standard. Svakako su ubili 5-6 muha jednim udarcem.

Indija ima mnogo više stoke(pitanje za milijun dolara? ) i oni koriste mnogo više izmeta, ali bez obzira na to, njima je primarni cilj bio uvesti nešto što će očistiti ulice, sanitarne čvorove, higjenu življenja općenito jer je izvor zaraza zbog nećistoće vrlo visok. Ipak, svejedno dobivalju gnojivo i plin. Ubili su 3-4 muhe jednim udarcem.

Na 50 hektara zemlje se može proizvest hrana za 50 ljudi.

Trebali su fino bit korektni i reći da oni to nisu sposobni a ne da se ne može i da se treba to i to.

Ljudi jedu klip kukuruza i to samo hranjivi io kukuruznog klipa kuruška ostaje kao otpad, pored toga stabljike i listovi koji su primat mase kukuruza kao biljke ne hrani ljude ni stoku niti se možeš Bog zna što ogrijati spaljivanjem, ali je odlična "hrana" za anaerobnu razgradnju, proizvodnju kvalitetnog gubriva i BioPlina kao "otpada" procesa anaerobne razgradnje.

Ako se na 50 hektara može proizvesti hrane za samo 50 ljudi, onda tu netko ne zna svoj posao(Uzimajući u obzir da mu je cilj prehraniti te ljude), ali dobro. Neka je i ta brojka, ono gore svejedno ne stoji.

Netko tu laže, tj. prikriva informacije, i ne prikazuje cijelu istinu, laže. Da ne budem toliko grub prema njima, može bit i da ne znaju, ali to je teško vjerojatno jer se radi o "toploj vodi".

Nakon nekoliko godina traženja adekvatnog postrojenja, odustali smo, europa nema rješenja za male farme, samo te gigantske neodržive stvorevine birokracije i pohlepnih korporacija.

Europa nema rješenja uopće, konstantno generira probleme čak i kad se radi o rješavanju problema ona ih više generira nego što ih riješi.
Kucali ste na kriva vrata. Nije stvar u veličini, jer logično veličinom se povećava efikasnost(doduše ne od ključne važnosti jer se radi o nebitnom cjepanju dlaka), nego o tipu postojenja. Znači oni vam prodaju naneadekvatniji sistem i pokušavaju ga približiti efikašnošću onog tipa koji bi bio adekvatan. Al naravno tada se nebi prodavala Europska skupa mehanizacija.

Možda je tako bolje, uvjeran sam da bi te takvi mamlazi uvukli u dugove iz kojih se možda ne bi izvukao. Ipak, mislim da se nisi dovoljno angažirao, baš što se tiče informiranja, a dat korporaciji da ti sama osmišlja šta ti je adekvatno... pa njima je adekvatna najskuplja verzija.

Što se tiče rasprave oko prehrane, nimalo se ne slažem sa Vama.

Nisam ja "Vi" , a što se tiče rasprave o prehrani, posao sam ti PP, jer i ovako me zezaju da će mi se tipkovnica raspast .