Zemunica za GK
Ideja se pomalo razvija. Provjerio sam što smijem, a što ne smijem graditi, i ispalo je da moram malo izmijeniti početne planove da se uklopim u zakonske okvire. Također, dosta sam napravio da smanjim neku očekivanu cijenu gradnje pa mislim da se ovo može napraviti, i vjerojatno će se napraviti.
Konačan izgled bi trebao biti otprilike ovako:
Kuća bi bila na dvije etaže, podrum potpuno ispod razine tla (ovdje se ne vidi) a u njega se ulazi stepenicama iz prizemlja ili putem koji je usječen u brdo (dolje desno od kuće). Taj put bih onda pokrio drvenim trupcima i zemljom, pa se odozgo ne bi vidio, bio bi kao tunel koji vodi u šumu. U šumi su drva a podrum bi možda služio kao ostava za drva pa tako povezujem to dvoje. Prizemlje je iznad razine tla, ovdje sam ga prikazao samo "uguranog" u postojeću konfiguraciju terena, a u konačnici ona zemlja koja ostane od iskopa podruma bi se trebala iskoristiti za formiranje brda preko cijele kuće. Zanemarite sadašnji oblik terena, to je početna točka. Konačni oblik bih prilagodio kući. Znači krov je prikazan samo figurativno, zapravo bi bio potpuno prekriven zemljom. Jedina vidljiva površina kuće bi bio istočni zid, na kojem je ulaz u kuću i oni mali prozori. Naravno, cijelo južno pročelje prizemlja je ostakljeno (nema klasičnog zida) i ispred njega je staklenik za uzgoj povrća zimi. Staklenik ima funkciju i da kuća ima ogromne južne prozore, a da je zapravo nevidljiva s juga. Ako se stave mutna stakla, onda kuća praktički ne postoji.
Ako grede kojima gradim staklenik produžim još 2m, onda imam gdje postaviti solarne kolektore.
Evo još jedan pogled sa sjeveroistoka. Kako sam napisao, onaj ulaz u podrum bi se natkrio pa bi ispred kuće bio relativno ravan podij, a sam ulaz u kuću bi bio kroz ostakljenu verandicu. To je zato da izbjegnem brzo miješanje unutarnjeg i vanjskog zraka kad se otvore ulazna vrata. Iz te verandice se ulazi i u staklenik. Istočno pročelje kuće je natkriveno krovom nekih metar širine, više ne bih budući da je gore zemlja i debeli sloj snijega zimi. Na sjeveru kuće dodao sam niski, hladni prostor. Inače cijela je kuća toplinski izolirana, a ovo bi bila jedina prostorija koja nije. Potpuno je prekrivena zemljom, čak i sa ove istočne strane gdje bih formirao kao neko brdašce. Tako bi taj prostor imao ulaz samo iz kuće, a služio bi za zimnicu i neke slične namjene. Želim pokazati da je južni zid potpuno izložen vanjskoj klimi, ali je natkriven, s juga zatvoren staklom, sa sjevera tim brežuljkom, a s istoka vjerojatno nekim grmovima, voćnjakom, tako da bi ovdje strujanje zraka trebalo biti minimalno, pa time i manji toplinski gubici.
Podrum:
Bio bi građen punim, armiranim betonom. Potencijalno bi mogao služiti i kao sklonište bilo od provalnika bilo u slučaju rata. Izvana toplinski i hidro izoliran, naravno to podrazumjeva i izolaciju donje ploče (da ne grijem zemlju ispod kuće). Vanjski gabariti relativno mali, možda 7x7 metara. Jedan dio podruma, ovdje prikazan kao prostorija 3x7m, bio bi spremnik vode. Znači kišnica sa solarnih kolektora i staklenika ide u ovaj spremnik, i voda se koristi kao jedina voda u objektu, nema spajanja na vodovod. Voda je između ostalog i izvrstan akumulator topline, pa je meni nezamislivo da se ovakav spremnik gradi izvan kuće. Sistem solarnog grijanja preko onih solarnih kolektora na krovu tada nije potrebno izvoditi sa radijatorima po kući ili podnim grijanjem, nego je dovoljno grijati vodu u ovom spremniku. Koja god bila temperatura vode, to je i temperatura kuće, budući da je pod zemljom i sa dobrom toplinskom izolacijom. Voda griej podrum, a topao zrak iz podruma se diže gore kroz otvor za stepenište i grije stambeni dio kuće. Dio podruma bih ogradio u prostorijicu kao nekakav utility, gdje bi bile pumpe, baterije i tome slično. Prostorija je namjerno na tom mjestu, ispod wc-a, tj. wc će biti iznad nje. Jedini svjetli otvor u podrumu je stepenište, ali kako je ono na južnom zidu, koji je potpuno oostakljen, mislim da bi trebalo dosta svjetla tuda ulaziti u podrum, bar za neke osnovne stvari, recimo otići po drva i sl.
Prizemlje:
Ovdje je prikazano bez staklenika i hladne ostave. Također vanjskih gabarita 7x7m, mislim da je taman dovoljno za sve ugurati unutra. Ako bude potrebno, a to najviše ovisi o debljini zidova tj. tehnici gradnje, onda bih sve to proširio. Za sad sam zamislio gradnju prizemlja od drveta. Drvo je odličan materijal jer je čvrst, lagan, dobar izolator, prirodan... Ovdje je prikazano da su vanjski zidovi od drvene obloge sa svake strane, a unutra ispuna od toplinskog izolatora. E sad o tom izolatoru ovisi debljina zida. Kamena vuna je odličan izolator pa ide u tankom sloju. Slama je nešto lošiji pa bih u slučaju slame radio deblje zidove. Ali onda ide veća kuća, znači veći iskop, veći porez... na kraju i ne dođe baš tako jeftino, pa to sve treba staviti na vagu.
Evo detalja oko rasproeda prostorija. Namjerno nisam ni jednu spavaću sobu (one dvije prostorije su spavaće sobe) stavio na južni zid, tko bi spavao s prozorima od poda do stropa, i od zida do zida? I gdje staviti krevet, ormar? Zato je stepenište skroz na jugu kuće. Jedna soba je napravljena tako da ipak ima jedan južni prozor samo ne do poda, nego klasičan prozor 1x1m i to je namjerno tako. Ispred tog prozora ide stol, i tu djeca rade zadaću. Ta soba ima prozore na vrhu zida, kako bi se svjetlo propustilo u sjeverniju sobu koja nema prozore prema vani. Ona mala prostorija je wc. Dijeli onu veliku na dnevnu sobu i kuhinju s blagovaonom. Dnevna je ona s najviše svjetla i vjerojatno najtoplija prostorija u kući. Kuhinja također ima dovoljno svjetla jer je dosta otvorena prema dnevnoj. Osim toga kuhinja ima i istočni prozor, jer se obično koristi prije podne, tako je bar moje shvaćanje.
Inače, južni prozori i krov iznad njih su dimenzionirani tako da se zimi maksimalno propušta sunce, a ljeti maksimalno zasjeni. Mislim da je to neki standard pametne gradnje i da ne treba trošiti riječi na to.
Evo staklenika:
Ne vidim što bih pametno rekao o stakleniku. Osim što grije kuću i radi hranu, mislim da može i hladiti kuću. Ulaz svježeg zraka u kuću nije kroz prozore ni kroz vrata, već kroz ventilacijske cijevi ukopane pod zemlju. Tako zrak koji ulazi u kuću uvijek ima neku svježinu, a nije nikad prehladan. Ako otvorim vrata između kuće i staklenika, a na stakleniku otvorim neke krovne prozore, onda topao zrak ide gore, vuče zrak iz kuće, a u kuću ulazi hladan zrak. Prirodna klima, bez el. energije.
Što mislite?
Konačan izgled bi trebao biti otprilike ovako:
Kuća bi bila na dvije etaže, podrum potpuno ispod razine tla (ovdje se ne vidi) a u njega se ulazi stepenicama iz prizemlja ili putem koji je usječen u brdo (dolje desno od kuće). Taj put bih onda pokrio drvenim trupcima i zemljom, pa se odozgo ne bi vidio, bio bi kao tunel koji vodi u šumu. U šumi su drva a podrum bi možda služio kao ostava za drva pa tako povezujem to dvoje. Prizemlje je iznad razine tla, ovdje sam ga prikazao samo "uguranog" u postojeću konfiguraciju terena, a u konačnici ona zemlja koja ostane od iskopa podruma bi se trebala iskoristiti za formiranje brda preko cijele kuće. Zanemarite sadašnji oblik terena, to je početna točka. Konačni oblik bih prilagodio kući. Znači krov je prikazan samo figurativno, zapravo bi bio potpuno prekriven zemljom. Jedina vidljiva površina kuće bi bio istočni zid, na kojem je ulaz u kuću i oni mali prozori. Naravno, cijelo južno pročelje prizemlja je ostakljeno (nema klasičnog zida) i ispred njega je staklenik za uzgoj povrća zimi. Staklenik ima funkciju i da kuća ima ogromne južne prozore, a da je zapravo nevidljiva s juga. Ako se stave mutna stakla, onda kuća praktički ne postoji.
Ako grede kojima gradim staklenik produžim još 2m, onda imam gdje postaviti solarne kolektore.
Evo još jedan pogled sa sjeveroistoka. Kako sam napisao, onaj ulaz u podrum bi se natkrio pa bi ispred kuće bio relativno ravan podij, a sam ulaz u kuću bi bio kroz ostakljenu verandicu. To je zato da izbjegnem brzo miješanje unutarnjeg i vanjskog zraka kad se otvore ulazna vrata. Iz te verandice se ulazi i u staklenik. Istočno pročelje kuće je natkriveno krovom nekih metar širine, više ne bih budući da je gore zemlja i debeli sloj snijega zimi. Na sjeveru kuće dodao sam niski, hladni prostor. Inače cijela je kuća toplinski izolirana, a ovo bi bila jedina prostorija koja nije. Potpuno je prekrivena zemljom, čak i sa ove istočne strane gdje bih formirao kao neko brdašce. Tako bi taj prostor imao ulaz samo iz kuće, a služio bi za zimnicu i neke slične namjene. Želim pokazati da je južni zid potpuno izložen vanjskoj klimi, ali je natkriven, s juga zatvoren staklom, sa sjevera tim brežuljkom, a s istoka vjerojatno nekim grmovima, voćnjakom, tako da bi ovdje strujanje zraka trebalo biti minimalno, pa time i manji toplinski gubici.
Podrum:
Bio bi građen punim, armiranim betonom. Potencijalno bi mogao služiti i kao sklonište bilo od provalnika bilo u slučaju rata. Izvana toplinski i hidro izoliran, naravno to podrazumjeva i izolaciju donje ploče (da ne grijem zemlju ispod kuće). Vanjski gabariti relativno mali, možda 7x7 metara. Jedan dio podruma, ovdje prikazan kao prostorija 3x7m, bio bi spremnik vode. Znači kišnica sa solarnih kolektora i staklenika ide u ovaj spremnik, i voda se koristi kao jedina voda u objektu, nema spajanja na vodovod. Voda je između ostalog i izvrstan akumulator topline, pa je meni nezamislivo da se ovakav spremnik gradi izvan kuće. Sistem solarnog grijanja preko onih solarnih kolektora na krovu tada nije potrebno izvoditi sa radijatorima po kući ili podnim grijanjem, nego je dovoljno grijati vodu u ovom spremniku. Koja god bila temperatura vode, to je i temperatura kuće, budući da je pod zemljom i sa dobrom toplinskom izolacijom. Voda griej podrum, a topao zrak iz podruma se diže gore kroz otvor za stepenište i grije stambeni dio kuće. Dio podruma bih ogradio u prostorijicu kao nekakav utility, gdje bi bile pumpe, baterije i tome slično. Prostorija je namjerno na tom mjestu, ispod wc-a, tj. wc će biti iznad nje. Jedini svjetli otvor u podrumu je stepenište, ali kako je ono na južnom zidu, koji je potpuno oostakljen, mislim da bi trebalo dosta svjetla tuda ulaziti u podrum, bar za neke osnovne stvari, recimo otići po drva i sl.
Prizemlje:
Ovdje je prikazano bez staklenika i hladne ostave. Također vanjskih gabarita 7x7m, mislim da je taman dovoljno za sve ugurati unutra. Ako bude potrebno, a to najviše ovisi o debljini zidova tj. tehnici gradnje, onda bih sve to proširio. Za sad sam zamislio gradnju prizemlja od drveta. Drvo je odličan materijal jer je čvrst, lagan, dobar izolator, prirodan... Ovdje je prikazano da su vanjski zidovi od drvene obloge sa svake strane, a unutra ispuna od toplinskog izolatora. E sad o tom izolatoru ovisi debljina zida. Kamena vuna je odličan izolator pa ide u tankom sloju. Slama je nešto lošiji pa bih u slučaju slame radio deblje zidove. Ali onda ide veća kuća, znači veći iskop, veći porez... na kraju i ne dođe baš tako jeftino, pa to sve treba staviti na vagu.
Evo detalja oko rasproeda prostorija. Namjerno nisam ni jednu spavaću sobu (one dvije prostorije su spavaće sobe) stavio na južni zid, tko bi spavao s prozorima od poda do stropa, i od zida do zida? I gdje staviti krevet, ormar? Zato je stepenište skroz na jugu kuće. Jedna soba je napravljena tako da ipak ima jedan južni prozor samo ne do poda, nego klasičan prozor 1x1m i to je namjerno tako. Ispred tog prozora ide stol, i tu djeca rade zadaću. Ta soba ima prozore na vrhu zida, kako bi se svjetlo propustilo u sjeverniju sobu koja nema prozore prema vani. Ona mala prostorija je wc. Dijeli onu veliku na dnevnu sobu i kuhinju s blagovaonom. Dnevna je ona s najviše svjetla i vjerojatno najtoplija prostorija u kući. Kuhinja također ima dovoljno svjetla jer je dosta otvorena prema dnevnoj. Osim toga kuhinja ima i istočni prozor, jer se obično koristi prije podne, tako je bar moje shvaćanje.
Inače, južni prozori i krov iznad njih su dimenzionirani tako da se zimi maksimalno propušta sunce, a ljeti maksimalno zasjeni. Mislim da je to neki standard pametne gradnje i da ne treba trošiti riječi na to.
Evo staklenika:
Ne vidim što bih pametno rekao o stakleniku. Osim što grije kuću i radi hranu, mislim da može i hladiti kuću. Ulaz svježeg zraka u kuću nije kroz prozore ni kroz vrata, već kroz ventilacijske cijevi ukopane pod zemlju. Tako zrak koji ulazi u kuću uvijek ima neku svježinu, a nije nikad prehladan. Ako otvorim vrata između kuće i staklenika, a na stakleniku otvorim neke krovne prozore, onda topao zrak ide gore, vuče zrak iz kuće, a u kuću ulazi hladan zrak. Prirodna klima, bez el. energije.
Što mislite?
Da, poznat mi je koncept ali previše je nepoznanica pa mi nije nikad bio jako privlačan. Kao prvo, svuda oko mene su izvori i možda mi ispod zamišljene kuće teže kakav podzemni potočić. Ja pokrijem odozgo, a zemlja se vlaži odozdo. Drugo, mislim da bih trebao iskopati jako veliku površinu, što nije baš jednostavno ni jeftino jer je teren dosta kamenit. Trebao bih 7 m na svaku stranu od kuće pokriti plastikom, ako je kuća 7x7, onda pokrivam 21x21m, ugrubo 400 m2. Mislim da je to 400 m2 na kojima mogu jako malo toga uzgajati, ili koristiti za druge namjene, moram paziti da ne probijem izolaciju itd. Imam dosta krtica, voluharica, pa ne znam kako bi to podnijelo njihovo kopkanje. Onda gdje sa svom tom vodom? Mislim, dalo bi se puniti jezero, pa koristiti za navodnjavanje, ali sve skupa, čini mi se kao super ideja za kućicu na vrhu brijega. Imam i takvu lokaciju ali baš na tom mjestu ne smijem graditi. Da smijem, garant bih razmislio i o ovakvom konceptu.
Procitao cijelu tu knjigu - stvar je toliko luda, jednostavna i logicna da ima sanse raditi. BTW, jesi li razmisljao o manjoj vikendici s kojom mozes isprobati koncept - dobro rasporedjenih 40-50m2 bi moglo biti dovoljno? Ima i varijanti te ideje gdje se umjesto betona koristi drvo, pa je gradnja brza i jednostavnija.drug mile je napisao/la:Da, poznat mi je koncept ali previše je nepoznanica pa mi nije nikad bio jako privlačan. Kao prvo, svuda oko mene su izvori i možda mi ispod zamišljene kuće teže kakav podzemni potočić. Ja pokrijem odozgo, a zemlja se vlaži odozdo. Drugo, mislim da bih trebao iskopati jako veliku površinu, što nije baš jednostavno ni jeftino jer je teren dosta kamenit. Trebao bih 7 m na svaku stranu od kuće pokriti plastikom, ako je kuća 7x7, onda pokrivam 21x21m, ugrubo 400 m2. Mislim da je to 400 m2 na kojima mogu jako malo toga uzgajati, ili koristiti za druge namjene, moram paziti da ne probijem izolaciju itd. Imam dosta krtica, voluharica, pa ne znam kako bi to podnijelo njihovo kopkanje. Onda gdje sa svom tom vodom? Mislim, dalo bi se puniti jezero, pa koristiti za navodnjavanje, ali sve skupa, čini mi se kao super ideja za kućicu na vrhu brijega. Imam i takvu lokaciju ali baš na tom mjestu ne smijem graditi. Da smijem, garant bih razmislio i o ovakvom konceptu.
Meni su pogled na podzemne kućice promjenile dvije knjige, potpuno suprotstavljene u svojim stavovima. Prvi autor je Rob Roy a drugi Mike Oehler. Prvi je za betonsku građevinu, izvana toplinski i hidro izoliranu. Drugi je za drvenu kolibu bez toplinske izolacije, a hidro izolacija je plastična folija.
Od prvoga sam uzeo stav da kuća mora imati veliku toplinsku masu, zato sam podrum zamislio od punog betona. To je ujedno i ono što je lakše legalizirati, nisam siguran da bi mi dozvolili gradnju drvenog podruma. Dodao sam i spremnik za vodu nakon što mi je Pkristo ukazao na toplinski kapacitet vode. Naravno, ide i toplinska izolacija podruma jer nisam siguran da bi zemlja zaista bila suha ako kuću prekrijem najlonim. Jednom kad shvatim da stvar ne drži vodu (doslovno) onda mogu samo plakati, i to u hladnom podrumu.
Od drugoga mislim iskoristiti način gradnje jeftinijeg prizemlja. Drvo bih sjekao u vlastitoj šumi, napravio od njega dovoljno čvrst okvir koji mora izdržati i zemlju/snijeg na krovu, kao i lateralni pritisak zemlje na zidove. Također bih najjeftinijim mogućim materijalom, a to bi mogle biti daske, obložio kuću izvana, prekrio plastičnom folijom i zatrpao zemljom baš kao u drugoj knjizi. Samo bih još dodao toplinsku izolaciju i dodatni sloj drvene obloge s unutarnje strane. Mislim da mi nije potrebno grijati okolnu zemlju, bila suha ili ne, kad imam vrlo masivan podrum i vodu u njemu, i solare koji griju tu vodu.
Ovaj stil sa kišobranom preko kuće mi izgleda jako zanimljivo. Dovoljno da stanem sa svim planovima i još jednom razmislim o tom konceptu. Ali situacija kod mene je specifična (zapravo svaka je specifična). Tlo je jako kamenito, kako njime zatrpati najlon a da ga ne probušim? Imam krtice, voluharice, zečeve, svi buše rupe u tlu. Probušiti će najlon. Imam podzemne vode i izvore, ne branim se samo od vode koja dolazi odozgo. Zato mislim da koncept nije za moju lokaciju. Neku drugu, zašto ne. Bilo bi fora spiskati malo novca pa napraviti pokusni model, da se teorija testira u praksi na našem području. Ja recimo nemam takvih mogućnosti, i ne bih isprobavao na sebi. Ali da je zanimljiv koncept, je.
Od prvoga sam uzeo stav da kuća mora imati veliku toplinsku masu, zato sam podrum zamislio od punog betona. To je ujedno i ono što je lakše legalizirati, nisam siguran da bi mi dozvolili gradnju drvenog podruma. Dodao sam i spremnik za vodu nakon što mi je Pkristo ukazao na toplinski kapacitet vode. Naravno, ide i toplinska izolacija podruma jer nisam siguran da bi zemlja zaista bila suha ako kuću prekrijem najlonim. Jednom kad shvatim da stvar ne drži vodu (doslovno) onda mogu samo plakati, i to u hladnom podrumu.
Od drugoga mislim iskoristiti način gradnje jeftinijeg prizemlja. Drvo bih sjekao u vlastitoj šumi, napravio od njega dovoljno čvrst okvir koji mora izdržati i zemlju/snijeg na krovu, kao i lateralni pritisak zemlje na zidove. Također bih najjeftinijim mogućim materijalom, a to bi mogle biti daske, obložio kuću izvana, prekrio plastičnom folijom i zatrpao zemljom baš kao u drugoj knjizi. Samo bih još dodao toplinsku izolaciju i dodatni sloj drvene obloge s unutarnje strane. Mislim da mi nije potrebno grijati okolnu zemlju, bila suha ili ne, kad imam vrlo masivan podrum i vodu u njemu, i solare koji griju tu vodu.
Ovaj stil sa kišobranom preko kuće mi izgleda jako zanimljivo. Dovoljno da stanem sa svim planovima i još jednom razmislim o tom konceptu. Ali situacija kod mene je specifična (zapravo svaka je specifična). Tlo je jako kamenito, kako njime zatrpati najlon a da ga ne probušim? Imam krtice, voluharice, zečeve, svi buše rupe u tlu. Probušiti će najlon. Imam podzemne vode i izvore, ne branim se samo od vode koja dolazi odozgo. Zato mislim da koncept nije za moju lokaciju. Neku drugu, zašto ne. Bilo bi fora spiskati malo novca pa napraviti pokusni model, da se teorija testira u praksi na našem području. Ja recimo nemam takvih mogućnosti, i ne bih isprobavao na sebi. Ali da je zanimljiv koncept, je.
Autor ove knjige i weba Earthshelters - John Hait - se bas dosta referira na druge nacine i probleme do kojih dolazi. Ako postoji izolacija od zida prema okolnoj zemlji, onda ne mozes iskoristiti termalnu masu zemlje. Ako nema kisobrana koji osigurava perimetar suhe zemlje oko zidova od barem 6-7m, onda voda ispire akumuliranu toplinu plus sto imas problem sa hidroizolacijom zidova (koliko god dobro napravis, obicno negdje probije).drug mile je napisao/la:Meni su pogled na podzemne kućice promjenile dvije knjige, potpuno suprotstavljene u svojim stavovima. Prvi autor je Rob Roy a drugi Mike Oehler. Prvi je za betonsku građevinu, izvana toplinski i hidro izoliranu. Drugi je za drvenu kolibu bez toplinske izolacije, a hidro izolacija je plastična folija.
Po onome sto sam procitao, Hait nema neku posebnu preferencu prema betonu, niti sam u knjizi naisao razlog zasto to ne bi mogao napraviti i sa drvetom - jedino je bitno da imas direktni kontakt zida (drvo, beton) i okolne zemlje bez izolacije, samo se stavlja folija kao zastita od vode.
Bas to se izricito spominje u knjizi kao problem - podzemne vode i podzemni nametnici.drug mile je napisao/la:Ovaj stil sa kišobranom preko kuće mi izgleda jako zanimljivo. Dovoljno da stanem sa svim planovima i još jednom razmislim o tom konceptu. Ali situacija kod mene je specifična (zapravo svaka je specifična). Tlo je jako kamenito, kako njime zatrpati najlon a da ga ne probušim? Imam krtice, voluharice, zečeve, svi buše rupe u tlu. Probušiti će najlon. Imam podzemne vode i izvore, ne branim se samo od vode koja dolazi odozgo. Zato mislim da koncept nije za moju lokaciju. Neku drugu, zašto ne. Bilo bi fora spiskati malo novca pa napraviti pokusni model, da se teorija testira u praksi na našem području. Ja recimo nemam takvih mogućnosti, i ne bih isprobavao na sebi. Ali da je zanimljiv koncept, je.
Za podzemne nametnike veli da se moze djelomicno rijesiti tako da se oko kuce prije nasipanja zemlje napravi kamenni zid oko tog suhog dijela, i onda jos nasipavanje grubog sljunka ispod i iznad folije (sljunak, zemlja, 3 sloja folija/izolacija, zemlja, sljunak). Na taj nacin nametnici nece moci uci ispod folije.
Sto se podzemnih voda tice, ima i savjet za to - kaze lik da ni ne pokusavas nego da kucu ides graditi negdje drugdje.
Ima i jedan problem o kojem bezuspjesno razmisljam vec neko vrijeme kako rijesiti - iskoristenje otpadne topline iz kuce. Recimo perilica/sudjerica bacaju toplu vodu u kanalizaciju, isto tako i topla voda od tusiranja ili vruci zrak iz kuhinjske nape. U ovakvom konceptu zemljane termalne mase dovoljno je provuci cijevi s otpadnom vodom / vrucim zrakom da prodje negdje kroz tu masu - i dobar dio topline ce biti pohranjen. Cak i onaj dio topline iz ljetnih mjeseci koje inace ne mozes iskoristiti sa rekuperatorom kako to rade pasivne kuce - ovako bi bio pohranjen i iskoristen.
Nakon toga dolaznu cijev hladne vode koja ide u bojler je dovoljno isto provuci kroz zemljanu termalnu masu pa da joj se digne tempartura - pa ce manje energije trebati za zagrijati kad je voda 18-20 nego kad je 8-10 stupnjeva (naravno, i cijevi za zrak ce isto iskoristiti dio te pohranjene topline).
Ja se ne bih složio s ocjenom da se ode graditi negdje drugdje. Ako imaš potpuno ravan teren, s visokim podzemnim vodama, napraviš kuću iznad zemlje i naručiš kamione da ti ju zatrpaju. Formiraš brežuljak, pokriješ ga folijom, i humusom pokriješ foliju. Zar nisu tako i Hobiti gradili? 
Mislim da za sve postoje rješenja, samo ja osobno ne volim kopirati nečiji rad bez razumjevanja svakog detalja. Nešto što savršeno funkcionira u jednom podneblju ne mora u drugom. Kad shvatiš osnove, onda možeš izmijeniti par sitnica pa da opet funkcionira i u drugim uvjetima.
Možda autor voli betonske zidove jer su bolji toplinski vodič? Ako gradiš drvom, to mora biti prilično debeli zid da ga pritisak ne deformira. Debeli drveni zid je kao betonski plus izolacija. Drvena kućica ima malu toplinsku masu, a toplinski je odvojena od okolne zemlje, pa se može dogoditi da je ipak malo prehladna zimi, a pretopla ljeti.
Ima i jedno drugo objašnjenje. Mike Oehler govori o dvije škole podzemnih graditelja, istočnoj i zapadnoj (misleći na istočnu i zapadnu USA obalu). Jedna voli beton, druga drvo, i to je jednostavno tako. Stvar odgoja, tradicije, čega li već.
Mislim da za sve postoje rješenja, samo ja osobno ne volim kopirati nečiji rad bez razumjevanja svakog detalja. Nešto što savršeno funkcionira u jednom podneblju ne mora u drugom. Kad shvatiš osnove, onda možeš izmijeniti par sitnica pa da opet funkcionira i u drugim uvjetima.
Možda autor voli betonske zidove jer su bolji toplinski vodič? Ako gradiš drvom, to mora biti prilično debeli zid da ga pritisak ne deformira. Debeli drveni zid je kao betonski plus izolacija. Drvena kućica ima malu toplinsku masu, a toplinski je odvojena od okolne zemlje, pa se može dogoditi da je ipak malo prehladna zimi, a pretopla ljeti.
Ima i jedno drugo objašnjenje. Mike Oehler govori o dvije škole podzemnih graditelja, istočnoj i zapadnoj (misleći na istočnu i zapadnu USA obalu). Jedna voli beton, druga drvo, i to je jednostavno tako. Stvar odgoja, tradicije, čega li već.
Drvo nije ne znam kako ludo dobar izolator - mislim da ne bi predstavljalo problem termalnoj masi, plus sto imas cijevi za prozracivanje koje su isto jako bitan dio cijelog koncepta kroz koje dolazi puno topline.drug mile je napisao/la:Možda autor voli betonske zidove jer su bolji toplinski vodič? Ako gradiš drvom, to mora biti prilično debeli zid da ga pritisak ne deformira. Debeli drveni zid je kao betonski plus izolacija. Drvena kućica ima malu toplinsku masu, a toplinski je odvojena od okolne zemlje, pa se može dogoditi da je ipak malo prehladna zimi, a pretopla ljeti.
Ima i jedno drugo objašnjenje. Mike Oehler govori o dvije škole podzemnih graditelja, istočnoj i zapadnoj (misleći na istočnu i zapadnu USA obalu). Jedna voli beton, druga drvo, i to je jednostavno tako. Stvar odgoja, tradicije, čega li već.
Beton je definitivno bolji u smislu papirologije - lakse je dokazati cvrstocu armirano-betonskog zida debljine X nego slozenih drvenih oblica, osobito kod nas gdje postoji jaka tradicija klasicne gradnje naspram drveta.
<<iframe width="640" height="360" src="http://www.youtube.com/embed/N2so9hyNWxc" frameborder="0"></iframe>+
<iframe width="640" height="360" src="http://www.youtube.com/embed/B5zPWsVGBnY" frameborder="0"></iframe>
topla voda tuša, vešmakine... ide u planter u stakleniku...
..masa zemlje u cca 1,5 je iskorištena kao termalna masa (unutar je izolacije)..
<iframe width="640" height="360" src="http://www.youtube.com/embed/B5zPWsVGBnY" frameborder="0"></iframe>
topla voda tuša, vešmakine... ide u planter u stakleniku...
..masa zemlje u cca 1,5 je iskorištena kao termalna masa (unutar je izolacije)..
Vidim da je na drugom linku urađeno u GoogleSketchUp-u, a ne znam u kom programu je urađeno na prvom linku?m2 je napisao/la:Prvi YOUTUBE link
Drugi YOUTUBE LINK
topla voda tuša, vešmakine... ide u planter u stakleniku...
..masa zemlje u cca 1,5 je iskorištena kao termalna masa (unutar je izolacije)..
Mnogo je bolji program na prvom linku, a kad doznam od Vas koji je program u pitanju, a i nadam se da je free download.
Pitanje za "drug mile" - Svoje zamisli zemunice si uradio pretpostavljam u free Blender-u? Liči mi na taj program, a i mnogo su mutne (tamne) slike.
Halo, kućicu sam crtao u programu AutoCad Architcture. Sliek su ispale mračne jer sam se bavio analizom svjetla. Isključio sam ambijentalnu asvjetu i uključio sunce, namjestio doba dana i dan u godini pa gledao kako je kuća osvjetljena. Kasnije se nisam sjetio "upaliti svjetlo" kad sam radio ove slike.
Svejedno, mislim da neće biti ništa od zemunice, ženi se ne sviđa. Ona bi imala normalni krov, i prozore, cvijeće na prozorima itd. Tako da vjerojatno ide normalna kuća s dobrom peći na drva, i to je ta pasivnost koja će nas zadovoljiti.
Svejedno, mislim da neće biti ništa od zemunice, ženi se ne sviđa. Ona bi imala normalni krov, i prozore, cvijeće na prozorima itd. Tako da vjerojatno ide normalna kuća s dobrom peći na drva, i to je ta pasivnost koja će nas zadovoljiti.
Vidim da se traži nekakav idealan dizajn. Evo jedne interesantne poluzemunice
http://www.mojenterijer.rs/arhitektura/ ... u-paragvaj
Možda aktivira kakvu ideju
http://www.mojenterijer.rs/arhitektura/ ... u-paragvaj
Možda aktivira kakvu ideju
Naletio sam na ovu stranicu:
http://www.veljkomilkovic.com/
Mislim da ce se svidjeti Drugu Miletu!
http://www.veljkomilkovic.com/VEMIRC/Pr ... e_kuce.htm
Dosta iskustava sabrano, napravljene neke kuce, moze se posjetiti i popricati pretpostavnjam...
Plus ima interesantnih videa na stranici!
Odlicna mi je fora sa reflektorom ispod prozora zimi tako jednostavno a radi ko grom!!
http://www.veljkomilkovic.com/
Mislim da ce se svidjeti Drugu Miletu!
http://www.veljkomilkovic.com/VEMIRC/Pr ... e_kuce.htm
Dosta iskustava sabrano, napravljene neke kuce, moze se posjetiti i popricati pretpostavnjam...
Plus ima interesantnih videa na stranici!
Odlicna mi je fora sa reflektorom ispod prozora zimi tako jednostavno a radi ko grom!!