PLOMIN 3
Naša vlada bi još jedan veliki dimnjak
Termoelektrana Plomin 3 je projekt vrijedan oko 800 milijuna eura
Kapacitet bi bio oko 500 megavata
Sa tolikim novcem napravimo tvornicu solarnih modula, zaposlimo ljude i sagradimo solarne elektrane i krovove po cijeloj Hrvatskoj.
http://www.ipress.hr/istra/krece-plomin ... -4239.html
Termoelektrana Plomin 3 je projekt vrijedan oko 800 milijuna eura
Kapacitet bi bio oko 500 megavata
Sa tolikim novcem napravimo tvornicu solarnih modula, zaposlimo ljude i sagradimo solarne elektrane i krovove po cijeloj Hrvatskoj.
http://www.ipress.hr/istra/krece-plomin ... -4239.html
Ili još bolje za te novce se može te snage nuklearka izgraditEV je napisao/la:Naša vlada bi još jedan veliki dimnjak
Termoelektrana Plomin 3 je projekt vrijedan oko 800 milijuna eura
Kapacitet bi bio oko 500 megavata
Sa tolikim novcem napravimo tvornicu solarnih modula, zaposlimo ljude i sagradimo solarne elektrane i krovove po cijeloj Hrvatskoj.
http://www.ipress.hr/istra/krece-plomin ... -4239.html
Priopćenje o početku Procjene utjecaja na okoliš za Plomin 3
Udruga "Eko Kvarner" neslužbeno je doznala da je jučer, 17. ožujka održana prva sjednica Komisije za procjenu Studije utjecaja na okoliš za projekt "Plomin 3", tj. izgradnju termoelektrane kapaciteta 500 MW kao zamjenskog objekta za već dotrajali "Plomin 1" (snage 120 MW, u pogonu od 1969.), a koji se gasi 2015. g. U vezi toga smatramo važnim ukazati:
1) da naša udruga u načelu podržava zamjenu dotrajale termoelektrane novijim objektom, ali isto tako smatra da se ta zamjena radi na skandalozan način.
2) Kao prvo neprihvatljiva nam je tajnost (u biti zataškavanje) s kojom je započela Procjena utjecaja na okoliš za taj ipak ekološki sporan objekt. Naime, dok većina zemalja u svijetu potiče što jače i što ranije uključenje javnosti u sukladne postupke procjena utjecaja na okoliš za sve iole ekološki i energetski sporne objekte, u ovom slučaju investitor se nije udostojio ni da izda obično priopćenje o tome, a resorno ministarstvo o početku tog upravnog postupka nema na svojim internet stranicama apsolutno nikakve podatke.
3) Po do sada dostupnim podacima ta je Studija prepuna skandaloznih podataka i tvrdnji, od kojih bismo posebno istaknuli neprihvatljivu tvrdnju da je zona utjecaja SAMO 10 km oko termoelektrane! Podsjetimo, neke su važne međunarodne konvencije nastale kada su se zemlje Skandinavije žalile na zagađenja iz sličnih izvora iz Velike Britanije. Nekvalitetna Studija i nije neko veliko iznenađenje pošto ju je radila tvrtka "Ekonerg" iz Zagreba, koja se "proslavila" izradom Studije za obližnju tvornicu "Rockwool" u Podpičnu.
4) Ono što je u biti najspornije u ovom projektu je upotreba zastarjele tehnologije korištenja ugljena, koja je za investitora zasigurno najpovoljnija, ali je ujedno i najgora za okoliš, pa i živote i zdravlje ljudi. Umjesto toga, zalažemo se za suvremenije tehnologije kao što je IGCC (koji se koristi u sličnim novijim termoelektranama u Italiji i za koje smo se zalagali i u javnoj raspravi za rafineriju u Urinju). Dodatno, nije nam jasno zašto se ne planira korištenje ekološki daleko povoljnijeg plina kao energenta, već se forsira (uvozni) ugljen.
5) Iako naša udruga nema praksu komentirati financijske podatke o poslovanju zagađivača i potencijalnih zagađivača, moramo ukazati na nalaz Državne revizije za 2007., u kojem je partnerstvo s RWE-om u Plominu 2 ocijenjeno lošim, te je HEP-u savjetovano da od partnera otkupi njegov ulog. Naime, 2007. godine HEP je od Plomina kupio 1,4 milijuna MWh električne energije po prosječnoj cijeni 49,75 eura po MWh, a istodobno je prosječna proizvođačka cijena bila 47,22 eura po MWh, odnosno 2,53 eura manje. Partnerstvo je sklopljeno 1996. godine i svaka je strana u TE Plomin unijela 25,5 milijuna eura kapitala, HEP u imovini, a RWE u novcu. Tada je dogovoreno da će RWE svoj udjel prodati HEP-u na njegov zahtjev, i to u roku 15 godina od puštanja elektrane u pogon. Dogovoreno je i da će se u međuvremenu stranom partneru isplaćivati dobit na ulog (uvećan za kamate koje su vrijedile u trenutku osnivanja zajedničke tvrtke) prema godišnjoj kamati od 14 do 17 posto! Revizija je u nalazu ustanovila da je strani partner od 2000., kada je elektrana puštena u pogon, do 2007. iz zajedničkog društva povukao 47,636 milijuna eura, što je čak 86,4 posto odnosno 22 milijuna eura više od onoga što je uložio u TE Plomin. Uz povlačenje uloga od gotovo 12 milijuna eura, RWE je do tada dobio i dividendu u iznosu 35,72 milijuna eura"
6) Pored standardne i Zakonom o zaštiti okoliša obavezne Procjene utjecaja na okoliš, smatramo da je neophodno napraviti i u svijetu sve više korištenu Procjenu utjecaja na zdravlje (engleski: Health impact assesment). Naime, javnosti su već dugo vremena poznati podaci o ozbiljnim zdravstvenim posljedicama rada postrojenja Plomin 1 i 2 (Mohorovičić i dr.). Dodatno, nije nam poznato da je izrađena i Studija procjene rizika za predloženi zahvat, što je uobičajena praksa u tim slučajevima.
7) Zaključno, smatramo da je način na koji se vrši PUO za projekt "Plomin 3" apsolutno neprihvatljiv i potencijalno veoma opasan. Opasan ne samo za okoliš, već i za zdravlje i živote građana ne samo Istre, već i Kvarnera, pa i Gorskog kotara. Zbog svega navedenog tražimo od nadležnih i odgovornih bitne promjene u načinu vođenja već započetog postupka sa ciljem da se izbjegnu dugotrajni iscrpljujući društveni sukobi (kao što je bilo kod projekta "Družba Adria") . Ukoliko do toga u najskorijem roku ne dođe, smatrat ćemo neophodnim započeti bezkompromisnu kampanju za zaustavljanje tog projekta
U Omišlju, 18. ožujka 2011. Za udrugu «Eko Kvarner»:
Nenad Prpić, glasnogovornik
Udruga "Eko Kvarner" neslužbeno je doznala da je jučer, 17. ožujka održana prva sjednica Komisije za procjenu Studije utjecaja na okoliš za projekt "Plomin 3", tj. izgradnju termoelektrane kapaciteta 500 MW kao zamjenskog objekta za već dotrajali "Plomin 1" (snage 120 MW, u pogonu od 1969.), a koji se gasi 2015. g. U vezi toga smatramo važnim ukazati:
1) da naša udruga u načelu podržava zamjenu dotrajale termoelektrane novijim objektom, ali isto tako smatra da se ta zamjena radi na skandalozan način.
2) Kao prvo neprihvatljiva nam je tajnost (u biti zataškavanje) s kojom je započela Procjena utjecaja na okoliš za taj ipak ekološki sporan objekt. Naime, dok većina zemalja u svijetu potiče što jače i što ranije uključenje javnosti u sukladne postupke procjena utjecaja na okoliš za sve iole ekološki i energetski sporne objekte, u ovom slučaju investitor se nije udostojio ni da izda obično priopćenje o tome, a resorno ministarstvo o početku tog upravnog postupka nema na svojim internet stranicama apsolutno nikakve podatke.
3) Po do sada dostupnim podacima ta je Studija prepuna skandaloznih podataka i tvrdnji, od kojih bismo posebno istaknuli neprihvatljivu tvrdnju da je zona utjecaja SAMO 10 km oko termoelektrane! Podsjetimo, neke su važne međunarodne konvencije nastale kada su se zemlje Skandinavije žalile na zagađenja iz sličnih izvora iz Velike Britanije. Nekvalitetna Studija i nije neko veliko iznenađenje pošto ju je radila tvrtka "Ekonerg" iz Zagreba, koja se "proslavila" izradom Studije za obližnju tvornicu "Rockwool" u Podpičnu.
4) Ono što je u biti najspornije u ovom projektu je upotreba zastarjele tehnologije korištenja ugljena, koja je za investitora zasigurno najpovoljnija, ali je ujedno i najgora za okoliš, pa i živote i zdravlje ljudi. Umjesto toga, zalažemo se za suvremenije tehnologije kao što je IGCC (koji se koristi u sličnim novijim termoelektranama u Italiji i za koje smo se zalagali i u javnoj raspravi za rafineriju u Urinju). Dodatno, nije nam jasno zašto se ne planira korištenje ekološki daleko povoljnijeg plina kao energenta, već se forsira (uvozni) ugljen.
5) Iako naša udruga nema praksu komentirati financijske podatke o poslovanju zagađivača i potencijalnih zagađivača, moramo ukazati na nalaz Državne revizije za 2007., u kojem je partnerstvo s RWE-om u Plominu 2 ocijenjeno lošim, te je HEP-u savjetovano da od partnera otkupi njegov ulog. Naime, 2007. godine HEP je od Plomina kupio 1,4 milijuna MWh električne energije po prosječnoj cijeni 49,75 eura po MWh, a istodobno je prosječna proizvođačka cijena bila 47,22 eura po MWh, odnosno 2,53 eura manje. Partnerstvo je sklopljeno 1996. godine i svaka je strana u TE Plomin unijela 25,5 milijuna eura kapitala, HEP u imovini, a RWE u novcu. Tada je dogovoreno da će RWE svoj udjel prodati HEP-u na njegov zahtjev, i to u roku 15 godina od puštanja elektrane u pogon. Dogovoreno je i da će se u međuvremenu stranom partneru isplaćivati dobit na ulog (uvećan za kamate koje su vrijedile u trenutku osnivanja zajedničke tvrtke) prema godišnjoj kamati od 14 do 17 posto! Revizija je u nalazu ustanovila da je strani partner od 2000., kada je elektrana puštena u pogon, do 2007. iz zajedničkog društva povukao 47,636 milijuna eura, što je čak 86,4 posto odnosno 22 milijuna eura više od onoga što je uložio u TE Plomin. Uz povlačenje uloga od gotovo 12 milijuna eura, RWE je do tada dobio i dividendu u iznosu 35,72 milijuna eura"
6) Pored standardne i Zakonom o zaštiti okoliša obavezne Procjene utjecaja na okoliš, smatramo da je neophodno napraviti i u svijetu sve više korištenu Procjenu utjecaja na zdravlje (engleski: Health impact assesment). Naime, javnosti su već dugo vremena poznati podaci o ozbiljnim zdravstvenim posljedicama rada postrojenja Plomin 1 i 2 (Mohorovičić i dr.). Dodatno, nije nam poznato da je izrađena i Studija procjene rizika za predloženi zahvat, što je uobičajena praksa u tim slučajevima.
7) Zaključno, smatramo da je način na koji se vrši PUO za projekt "Plomin 3" apsolutno neprihvatljiv i potencijalno veoma opasan. Opasan ne samo za okoliš, već i za zdravlje i živote građana ne samo Istre, već i Kvarnera, pa i Gorskog kotara. Zbog svega navedenog tražimo od nadležnih i odgovornih bitne promjene u načinu vođenja već započetog postupka sa ciljem da se izbjegnu dugotrajni iscrpljujući društveni sukobi (kao što je bilo kod projekta "Družba Adria") . Ukoliko do toga u najskorijem roku ne dođe, smatrat ćemo neophodnim započeti bezkompromisnu kampanju za zaustavljanje tog projekta
U Omišlju, 18. ožujka 2011. Za udrugu «Eko Kvarner»:
Nenad Prpić, glasnogovornik
podaci za 2009.g. izvor HEP 9.2TWh kućansta, 6.5 TWh industrija
btw u njemačkoj je instalirano ukupno skoro 10GW solara (podaci isto za 2009.g. 2010.g. nekih 4GW
) što će reć 120W po glavi, a mi ??
samo za ilustraciju: Bolivija oko 10miljuna ljudi potroše oko 6TWh EE godišnje al zato imaju 4MW solarnih instalacija (insolacija duplo veća nego kod nas
što će reć da trebaju duplo manje PV modula) . To pišem da nebi neki rekli kako je to (pre)skupo da Hrvatska nema mogućnosti. Ima mogućnosti al nema strategije
dimnjačarski i naftni lobij je jači od solaraca 
PS strategija Njemačke do 2030.g. preko 1kW/glavi, Kina preko 2.5kW/glavi
'rvacka 80W/glavi 
btw u njemačkoj je instalirano ukupno skoro 10GW solara (podaci isto za 2009.g. 2010.g. nekih 4GW

samo za ilustraciju: Bolivija oko 10miljuna ljudi potroše oko 6TWh EE godišnje al zato imaju 4MW solarnih instalacija (insolacija duplo veća nego kod nas



PS strategija Njemačke do 2030.g. preko 1kW/glavi, Kina preko 2.5kW/glavi



Nebrem vjerovat da ti koji znaš sve cijene govoriš da se za te nofce može izgradit nuklearka od 0.5GWdmeter je napisao/la: Ili još bolje za te novce se može te snage nuklearka izgradit

Mid 2008 vendor figures for overnight costs (excluding owner's costs) have been quoted as:
GE-Hitachi ESBWR just under $3000/kW
GE-Hitachi ABWR just over $3000/kW
Westinghouse AP1000 about $3000/kW
2010
Nuclear overnight capital costs in OECD ranged from US$ 1556/kW for APR-1400 in South Korea through $3009 for ABWR in Japan, $3382/kW for Gen III+ in USA, $3860 for EPR at Flamanville in France to $5863/kW for EPR in Switzerland, with world median $4100/kW. Belgium, Netherlands, Czech Rep and Hungary were all over $5000/kW.
Napuhana katasrofa(sto se tice od nuklearki).creatin je napisao/la:Naravno nemoj zaboraviti uzeti u obzir i Japan
Pogledaj do sad sto je sve roknulo

http://www.youtube.com/watch?v=WAnqRQg-W0k
CGNPC Hongyanhe 4x1080 CPR-1000 $6.6 billion, so $1530/kWmax je napisao/la:Nebrem vjerovat da ti koji znaš sve cijene govoriš da se za te nofce može izgradit nuklearka od 0.5GWdmeter je napisao/la: Ili još bolje za te novce se može te snage nuklearka izgradit
Mid 2008 vendor figures for overnight costs (excluding owner's costs) have been quoted as:
GE-Hitachi ESBWR just under $3000/kW
GE-Hitachi ABWR just over $3000/kW
Westinghouse AP1000 about $3000/kW
2010
Nuclear overnight capital costs in OECD ranged from US$ 1556/kW for APR-1400 in South Korea through $3009 for ABWR in Japan, $3382/kW for Gen III+ in USA, $3860 for EPR at Flamanville in France to $5863/kW for EPR in Switzerland, with world median $4100/kW. Belgium, Netherlands, Czech Rep and Hungary were all over $5000/kW.
Za vašu informaciju u supertajnosti rusi grade plutajuču nuklearnu centralu spar sistem cijena je bagatelna i super sigurna dok je na otvorenom moru.Nikad takvoj nuklearci se ne može ni teoretski desit da se pregrije ako je u moru koje je dublje od 200-500 m.
140 mw cijena oko 350-400 m.$
Reaktori su isti kao sa ledolomaca i podmornica 2x 70 mw